StoryEditor
Film & TVBAŠ ŠTETA

Loša sreća dobrog hrvatskog filma nagrađenog u Cannesu: nakon što nije postala naš kandidat za američkog Oscara, ‘Murina‘ se nažalost neće natjecati ni za europskog

Piše Marko Njegić
23. listopada 2021. - 12:59

Možda "Murina" bude imala više sreće s EFA-inim skorašnjim nominacijama za najbolji debitanski film (nagrada European Discovery 2021), kad već "Mater" prošle godine nije... Zapisali smo to nedavno, nakon što "Murina" nije ušla u finalnu selekciju za nominacije Europske filmske akademije/EU Oscara i kategorija debitantskog filma bila joj je posljednja nada.

Nažalost, "Murina" na koncu nije doplivala u izbor od šest filmova za nagradu European Discovery 2021, što je doista neshvatljivo s obzirom na to da je slično "debitantsko" priznanje dobila proljetos u Cannesu (Zlatna kamera).

Među šest filmova koji konkuriraju za najbolji prvijenac našli su se, očekivano, britanska "Djevojka koja obećava" Emerald Fennell, zapažena na dodjeli američkih Oscara, ali i nominenti za ovogodišnju Zlatnu kameru – islandski "Lamb" Valdimara Jóhanssona s Noomi Rapace u glavnoj ulozi i belgijski "Playground" Laure Wandel, dakle dva debitantska filma koje je "Murina" pobijedila u Cannesu.

Tu su i francusko-gruzijski "Beginning" Dee Kulumbegashvili iz canneske konkurencije, švedsko-nizozemski "Pleasure" Ninje Thyberg, inače nominent za nagradu "world cinema" žirija na Sundanceu, te rusko-poljski "The Whaler Boy" Philippa Yuryeva s Venecijanskog festivala.

Ignoriranje se nastavlja

O izboru je odlučivao žiri sastavljen od članova EFA-e Anite Juke (Hrvatska) i Joanne Szymańske (Poljska), producentice/scenaristice Paule Alvarez Vaccaro (Velika Britanija, Italija), producenta Vladimera Katcharave (Gruzija), kao i filmskih kritičara, predstavnika FIPRESCI-ja Marte Balage (Finska, Poljska), Janet Baris (Turska), Andreija Plakhova (Rusija), Frédérica Ponsarda (Francuska) i Britt Sørensen (Norveška).

Ignoriranje dugometražnih hrvatskih filmova i filmaša od strane EFA-e se nastavlja jer, podsjetimo, od 2000. naovamo samo je "Ta divna splitska noć" 2004. dobila nominaciju za najbolji debi, "Svećenikova djeca" 2013. za naj-komediju, a Zrinka Cvitešić i Goran Bogdan 2011. i 2020. za uloge u "Na putu" i "Ocu".

Izostanak nominacije za EU Oscara nova je loša sreća "Murine" u kratkom vremenskom periodu. Naime, "Murina" nije postala ni hrvatski kandidat za američkog Oscara u kategoriji najboljeg međunarodnog filma jer je Hrvatsko društvo filmskih djelatnika (HDFK) odabralo "Terezu 37" Danila Šerberdžije.

Ovo je druga godina zaredom da je prednost HDFK-a dobio film manjeg oskarovsko-nominentskog potencijala nakon što je prošle godine izabrana "Dopunska nastava" ispred "Dnevnika Diane Budisavljević".

"Tereza 37" je podjednako dobar film kao "Murina" i u prilog joj ide kvaliteta, kao i to da je ženska priča sa snažnim ženskim likom po mjeri feminističkog trenutka kakav vlada Hollywoodom.

Međutim, "Murina" također odgovara tom trenutku, uz dodatak da je djelo redateljice i da se u ekipi filma nalaze i poznati ljudi iz Hollywooda. Slavni oskarovac Martin Scorsese je izvršni producent, a važnu sporednu ulogu tumači glumac Cliff Curtis koji je odigrao uloge u nizu hollywoodskih filmova.

Veći kinohit od 'Tereze37'

K tome, "Murina" se, za razliku od "Tereze 37", dobacila do Cannesa i odande vratila s nagradom kakvu domaća kinematografija ne pamti, trijumfirala je i na Hamptons Film Festivalu koji skreće pažnju na naslove za potencijalnu oskarovsku utrku, plus na uvodnoj špici ima logo poznate "world sales" kompanije Match Factory posvećene plasmanu najboljih festivalskih ostvarenja na međunarodno tržište. Konačno, "Murina" je i veći kinohit, s trenutnom brojkom od 10.980 gledatelja gotovo deset puta gledanija od "Tereze 37" u redovnoj distribuciji.

Sve to je išlo u prilog "Murini" i film bi svakako imao više šanse da uđe na "shortlist" za Oscar nominaciju od "Tereze 37" kao znatno zapaženiji u festivalsko-svjetskim okvirima (Cannes) i sa zvučnijim imenima iza ili ispred kamere (Scorsese, Curtis) te komercijalniji na kinotržištu.

Cannes generira oskarovske nominente i među neameričkim filmovima, sjetimo li se recentnog "Parazita"; nakon osvajanja Zlatne palmu našao se u utrci za zlatni kipić i pobijedio. Nije, tako, čudno da je predstavnik Francuske za Oscara postao ovogodišnji laureat Cannesa "Titane" koji je Zlatnu palmu dobio iste večeri kao "Murina" Zlatnu kameru.

Pa opet, treba reći i da Oscari znaju biti i jako nepredvidljivi i da za ulazak među nominente nekad nije dovoljno ni Scorseseovo ime, tj. isti ovisi i o drugim filmovima u konkurenciji. Scorsese je, primjerice, 2017. producirao festivalski zamijećeni (Cannes) talijanski film "Ciambra" koji nije osvojio nominaciju u snažnoj konkurenciji s "Fantastičnom ženom", "Bez ljubavi", "Kvadratom", "Tijelom i dušom" i "Uvredom".

U bugarskoj kinematografiji slična priča
Ne događaju se ovakve stvari samo u hrvatskoj kinematografiji, nego i u bugarskoj. Naime, bugarski kandidat za Oscara je postao "Strah" redatelja Ivajla Hristova (kod nas prikazan ljetos na FMFS-u) koji je premijeru imao na festivalu u Talinnu, umjesto "Women Really Cry" Mine Mileve i Vessele Kazakove. Potonji film je bio u Cannesu, a u glavnoj ulozi se nalazi Maria Bakalova, zvijezda "Borata 2" koja je za tu komediju nominirana za Oscara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. siječanj 2022 21:52