Lijepa je, raskošna i vrlo opasna, i ako vam slučajno dođe blizu, ne dirajte je. Vatrenjača ili riba paun, još znana i kao đavolja riba ili riba lav atraktivnog je izgleda, ali i otrovnog karaktera. Između ostalog uhvaćena je u objektiv fotoaparata kraj Komiže, na 15 metara dubine. Tu je i kamena riba Synanceia verrucosa čiji ubod može biti fatalan. Iza imena srebrenoprugasta četverozupka krije se iznimno opasna, vrlo otrovna riba fugu koja se već nekoliko puta našla i u našim ribarskim mrežama. U Japanu slovi za vrhunsku i iznimno skupu delikatesu. No u svim zemljama EU-a njena je konzumacija strogo zabranjena.
Migranti vladaju Starim kontinentom, ali ne samo na kopnu, već i u morima. Brojne nove riblje vrste koje preko Sueskog kanala ulaze u Mediteran, agresivno lako i brzo osvajaju novi teritorij, stvaraju ugrozu za domicilne vrste. I što je najopasnije mijenjaju biološku sliku našeg mora. Riječ je o lesepsijskim ili eritrejskim migrantima kojima ništa ne može stati na put. Imaju manjak neprijatelja, puno hrane, prostora. Ali i ugodni topli okoliš, rezultat zagrijavanja mora, posljedice klimatskih promjena. Mediteran kakvog smo nekada poznavali, nije više takav. Stručnjaci kažu kako u ovom trenutku u odnosu na sva ostala mora i oceane, daje osjećaj drastično ubrzanih, vrtoglavih bioloških promjena.
-Kroz zadnjih 20 godina u Mediteran je došlo 107 egzotičnih vrsta riba, više nego u čitavom prethodnom stoljeću. To uključuje 43 nova 'doseljenika' što su uspjeli uspostaviti samoodrživu populaciju, plus dodatne 64 vrste koje su nedavno viđene barem jednom u svom novom potencijalnom staništu. Mediteran već neko vrijeme prolazi kroz drastične i brze promjene svoje faune – veli hrvatski znanstvenik, prof. dr. sc. Jakov Dulčić iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Vrste koje su prodrle iz Crvenog u Sredozemno more dobile su naziv 'lesepsijski migranti', prema inženjeru Ferdinandu de Lessepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueskoga kanala. Iako je kanal otvoren u oba smjera, više vrsta migrira u smjeru Mediterana. Tako je do danas u Sredozemnom moru zabilježeno više od 300 morskih organizama iz različitih kategorijskih skupina. Sa sve većom pozornošću koja se posvećuje ovom fenomenu, sve se češće prepoznaju i osvajači drugog podrijetla. Osobito iz područja tropskog Atlantika, koji u Mediteran dolaze kao posljedica prirodne invazije kroz Gibraltar. Ili unosa, slučajnog ili namjernog od strane čovjeka.
- Zbog porasta temperature i slanosti mediteranskih voda, značajnog proširenja i produbljivanja Sueskog kanala sa svrhom zadovoljenja zahtjeva međunarodnog pomorskog prometa, invazivne vrste su krenule u pravcu novih teritorija. Neke od njih svoje će mjesto lako naći na peškarijama, kao gastronomska delikatesa. No ono što zabrinjava struku su agresivni osvajači koji ruše dinamiku, stabilnost, ugrožavaju domicilne vrste. Neke od njih predstavljaju i opasnost za zdravlje ljudi. Među najubojitijima su plavotočkasta trumpetača znana i kao 'lesepsijki sprinter', srebrenoprugasta četverozupka, tamna mramornica, te vatrenjača– sabire dr.Dulčić.
Plavotočkasta trumpetača je osobito opasna, jer je grabežljivac koji se hrani brojnim gospodarski važnim vrstama riba, nalik trljama blataricama, girama, bukvama… Samim tim je njen utjecaj na hranidbeni lanac vrlo visok. Tu je i tamna mramornica, udomaćena u cijelom Jadranu koja krade prostor i hranu našoj autohtonoj salpi. Automatski je to dovelo do bioloških promjena, salpa je zbog dolaska nove kompeticijske vrste bila prisiljena početi živjeti na većim, hladnijim dubinama. Muke velike proživljavaju i istarski ribari koji su već 2,5 mjeseca na udaru ogromne količine meduza. U ulovu ih u mrežama biti i do jedne tone, a neki primjerci teže i do osam kilograma.
Ogromne štete trpe i istarski školjkari čije nasade dagnji i kamenica drastično ugrožava mali crv izgleda lista hrasta. Velikom se brzinom, saznajemo od istarskih uzgajivača već proširio do područja Limskog kanala. Itekako to muči i dalmatinske uzgajivače školjaka, kojima bi takva elementarna napast u pitanje dovela životnu egzistenciju.
-Takvog crva ima i na južno dalmatinskom području, ali na sreću još ne izaziva štete nalik istarskima. Držimo da je to možda zbog niže temperature mora na jugu, koja ne pogoduje većoj brojnosti takve populacije. More je na sjeveru Hrvatske puno toplije, pa bi to mogao biti razlog njegove invazivnosti – kažu dalmatinski školjkari.
Nova biološka ravnoteža, očito je povezana je s kontinuiranim, već uhodanim promjenama koje znanost povezuje s klimatskim zatopljenjem. Ono je možda okidač i za najezdu meduza, ili pojavi sluzave alge koja se okomila na školjkare. Ona je u Mediteran i udomaćila, veli znanost, brojne nove vrste iz toplih krajeva. Jadran se mijenja. A jedna od glavnih razloga je čovjekova djelatnost. Da bi te pojave zaustavili moramo što brže početi djelovati. Moramo hitno početi ekološki razmišljati.