Kako obraniti stoku od divljih zvijeri pitanje je koje svakodnevno postavljaju stočari iz brdskih područja Dalmacije, od Konavala preko doline Neretve pa do Dalmatinske zagore.
Među stočarima se javljaju sve snažniji zahtjevi da se nešto hitno promjeni te zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave od napada divljih zvijeri jer se njihova populacija u prirodi oporavila i povećali su svoju brojnost. To su među ostalim omogućile stroge zakonske regulative kao što je Direktiva o staništima EU, Bernska konvencija i druge koje daju zaštitu najugroženijim vrstama i zabranjuju njihovo hvatanje i ubijanje. Sve to je omogućilo da se divlje zvijeri pojave i na lokalitetima na kojima su bili istrijebljeni. Naši stočari, u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske, svakodnevno se suočavaju s napadima divljih zvijeri na stoku što im čini sve veću štetu. Zbog toga je hitno potrebno sustav zaštite poboljšati i unaprijediti u interesu očuvanja proizvodnje, ali i zaštite eko sustava i lakšeg života lokalnog stanovništva te je važna edukacija oko suživota ljudi i divljih zvijeri u prirodi. Isto tako važno je poboljšati komunikaciju među nadležnima, te snažnije educirati sve dionike kako bi sustav zaštite bio učinkovitiji, kako bi se smanjio broj napada na stoku i očuvao eko sustav.
Glavni je to zaključak okruglo stola pod simboličnim nazivom "Pojeo vuk magare", koji je u sklopu Proljetnog sajma u Bjelovaru organizirala Hrvatska poljoprivredna komora, na inicijativu Odbora za krške pašnjake i Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda. Ovaj okrugli stol prvi je u niz, a na prvom okruglom stolu dogovoreno je kako su potrebni češći sastanci svih dionika jer svi imamo isti cilj – da se stoka zaštiti, očuva populacija zaštićenih divlji zvijeri te smanje štete za stočare i stanovnike, nenaseljenih hrvatskih područja.
- Moramo zaštiti naše proizvođače na ruralnim područjima od napada divljih zvijeri na stoku, jer svakodnevni napadi kojima svjedočimo utječu na proizvodnju, daljnji pad stočarske proizvodnje, ali i odustajanje domaćih ljudi u nenaseljenim krajevima od proizvodnje, a onda i od života u tim, ionako praznim sredinama, istaknuo je Rodoljub Džakula, predsjednik savez uzgajivača mesnih pasmina goveda.
Kako bi se zaštitilo stoku i stočarsku proizvodnju, ali i vukove i druge divlje zvijeri, čija se populacija povećava te što bolje provodile nužne mjere potrebna je bolja suradnja na svim razinama i bolja koordinacija nadležnih institucija, osmišljavanje učinkovitijeg sustava naplate šteta, dok je na EU razini potrebno utjecati da se mijenjaju sadašnje stroge zakonske regulative koje se trebaju prilagoditi hrvatskim potrebama i zahtjevima, naglašeno je na okruglom stolu.
Na temelju nedavno objavljene detaljne analize stanja vuka u EU-u Europska Komisija predlaže da vuk bude "zaštićen", a ne "strogo zaštićen". U EU vukovi ubijaju godišnje barem 65.500 glava stoke, od čega je 73% ovaca i koza, 19% goveda te 6% konja i magaraca. Krajem prosinca 2023.g. objavljena je detaljna analiza koja pokazuje da su se populacije vukova znatno povećale u posljednja dva desetljeća i da nastanjuju sve veća područja. U 23 države članice EU-a sada su zabilježeni čopori s mladuncima, a ukupan broj jedinki u EU procjenjuje se na više od 20.000, pri čemu se populacije uglavnom povećavaju i šire.
Iako danas ne postaje pouzdani i točni podaci kolika je stvarna brojnost divljih zvijeri u RH, prema podacima o rasprostranjenosti vuka, u Hrvatskoj je vuk prisutan na 18.213 metara kvadratnih prostora. Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj neznatno se mijenjala, a prostire se na području 9 županija: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko- 2 goranska, Istarska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska. Prema službenim podacima koji su izneseni na okruglom stolu populacija vukova se procjenjuje na oko 243 komada odnosno 43 čopora, a posljednje tri godine broj se povećava, no njihovu je brojnost teško dokazati, a samoregulacija staništa igra važnu ulogu.
Prema službenim podacima u 2022. godinu u Hrvatskoj je registrirano 3516 napada divljih zvijeri na stoku, pri čemu je najviše stradalo ovaca i koza (2777 komada), 625 goveda, 61 konj ili magarac, 48 psa, dok je bilo i 5 evidentiranih slučajeva stradanja ostalih životinja.
Istaknuto je kako je važno da poljoprivreda bude prioritet u očuvanju prirode, ali je potrebno uspostaviti suživot između vukova i ljudi kako bi se smanjile štete na obadvije strane.