Iako je Zakon o obnovi prirode prošao u EU parlamentu sa njim nisu zadovoljni hrvatski poljoprivrednici koji su pozivali naše EU parlamentarce da glasuju protiv. Ističu da se ovakvim Zakonom čini direktna štetu budućoj poljoprivrednoj i ribarskoj proizvodnji u Hrvatskoj.
- Posljedice za hrvatsku poljoprivredu bit će vrlo snažne te će ugroziti ionako krhku hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju", kazao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mladen Jakopović.
Europska komisija je u lipnju 2022. predložila zakon o obnovi prirode pošto je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju. U prijedlogu se navodi da bi države članice trebale obnoviti najmanje 30 posto područja koja su u lošem stanju u svojim kopnenim, obalnim i slatkovodnim ekosustavima, kao i morskim ekosustavima do 2030., a 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto tog područja do 2050. godine
- Naše stajalište je stajalište da je Republika Hrvatska dosada dala veliki doprinos obnovi prirode i bioraznolikosti, te bi svaki dodatni doprinos bio samo dodatno smanjenje izuzetno male produktivnosti i vodio u kontraefekt kroz povećanje CO2 u vidu transportnog zagađenja (nedostatna samodostatnost). Evidentno je da isto neće doprinijeti obnovi prirode, posebice što imamo više od 38 posto površina pod Natura područjima, te smatramo kako bi ova Uredba mogla bi biti loša za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju. Uz to potaknula bi smanjenje iste i još veću ovisnost od uvoznih poljoprivrednih proizvoda i hrane općenito", ističu u HPK.
U HPK podsjećaju kako su se ujedno dali podršku prosvjedima EU poljoprivrednika protiv ovoga Zakona. Dvadeset nacionalnih izaslanstava poljoprivrednika u Strasbourgu je prosvjedovalo protiv glasanja o Zakonu o obnovi prirode. Kako su naglasili predloženi zakon odgovor je EU-a na rješavanje učinaka klimatskih promjena i smanjenja bioraznolikosti te ključni dio Europskog zelenog dogovora Komisije. Na prosvjedima je bilo preko 300 prosvjednika i 50 traktora iz 20 različitih država EU, a predstavnici krovnog udruženja EU poljoprivrednika, čiji je HPK član, Copa i Cogeca jasno su poručili:
- Da, farmeri su prvi u redu za obnovu prirode, ali ne, mi ne možemo to učiniti s prijedlogom kako je predstavljen na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Dodajući drugim politikama Zelenog dogovora i trgovinskoj politici, mala je vjerojatnost da će ciljevi postavljeni u Zakonu o obnovi prirode bit postignut kako se nadaju predlagači. Neće biti pobjednika za ovu inicijativu, ali bi moglo biti mnogo gubitnika u našim ruralnim područjima, počevši od najmanjih i najkrhkijih gospodarskih struktura- posebice poljoprivrednika. Ovo je razlog zašto su svi poljoprivrednici, od Irske do Finske u Strasbourgu, digli svoj glas i poručili kako je ovakav prijedlog neprovediv i stoga ga treba vratiti predlagačima na doradu, poručili su iz Copa Cogece.