Dok mušule masovno ugibaju u Malostonskom zaljevu, plavom raku, invazivnoj vrsti koja se u naše podmorje doselila unatrag nekoliko godina ama baš ništa ne smeta, ni kemijska zagađenja, ni vrelo more, ni nedostatak kisika.
Ovih dana svjedočimo masovnom pomoru plavog raka u dolini rijeke Po. Uzroci pomora još uvijek nisu poznati, no stručnjaci za akvakulturu imaju nekoliko teorija pa se kao jedan od mogućih uzroka navodi promjena u kvaliteti vode zbog različitih zagađenja ali i iznimno visoke temperature vode zbog čega plavi rakovi ostaju bez kisika i ugibaju.
Tamane sve pred sobom
Međutim, to se kod nas ne događa. Plavi rakovi su zdravi, ništa im ne fali i dalje gospodare Ušćem Neretve, gdje tamane sve što im se nađe na putu.
Uništavaju autohtone vrste, rakove ribe i školjke, kojima se hrani, posebna im je poslastica jegulja. Prema riječima lokalnih ribara, pogoduje mu temperatura vode, slanost, obilje hrane koju konzumiraju, kao i činjenica da u hranidbenom lancu nema prirodnih neprijatelja.
Ženka, rakovica, kazuju nam neretvanski ribolovci, zna imati i do dva milijuna jajašaca u jednom leglu, a broj takvih legla ovisi o temperaturi mora i broju toplih dana.
Neretvanski ribari se nadaju da će i kod nas izumrijeti ili da će mu se barem malo smanjiti populacija. Ali od toga čini se nema ništa. Informacije s terena govore drugačije, plavi rak je živ i zdrav, življi i aktivniji neko ikada.
Kako bi se suzbilo nekontrolirano širenje plavog raka, javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Upravom za zaštitu prirode, Zavodom za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvom poljoprivrede - Upravom ribarstva, Sveučilištem u Dubrovniku te jedinicama lokalne samouprave (Grad Opuzen, Grad Ploče, Općina Ston) provodi projekt uklanjanja invazivne strane vrste plavi rak (Callinectes sapidus) u području posebnog ornitološko-ihtiološkog rezervata Ušće Neretve te područja ekološke mreže Natura 2000 - Solane Ston i Stonski kanal.
Ušće zaštićeni rezervat
Ušće Neretve proglašeno je posebnim ornitološko-ihtiološkim rezervatom 2020. godine sukladno Zakonu o zaštiti prirode te je područje ekološke mreže "Natura 2000" važno kao područje očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove te područje očuvanja značajnog za ptice sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže.
Također, sukladno navedenoj Uredbi, područje solane Ston i Stonskog kanala su Područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove.
Plavi rak je dekapodni rak autohton za zapadne obale Atlantskog oceana, a unesen je u Europu i Aziju. U hrvatskom dijelu Jadranskog mora prvi put je zabilježen 2004. godine kod poluotoka Pelješca gdje je najvjerojatnije došao balastnim vodama.
Budući da je iznimno agresivna vrsta i nema prirodnog neprijatelja predatora u ovom području, brzo se raširio te je na području Ušća Neretve, Stonskog kanala i Solane Ston zabilježen u iznimno velikim količinama, što potvrđuju istraživanja koje ova Javna ustanova kontinuirano provodi od 2013. godine.
Osim što je uočeno da je na predmetnim područjima razvio stabilne populacije, primijećeno je da je desetkovao biološku raznolikost, posebice mlađ ribe, školjkaše, a smatra se da je jedan od razloga nestajanja jegulje čiju mlađ također jede, čime izaziva veliku zabrinutost. Juvenilne jedinke plavog raka su oportunistički svejedi, dok se odrasle jedinke hrane beskralježnjacima, ribama, strvinom te makroalgama, što utječe i na kvalitetu staništa te količinu hrane dostupne zavičajnim vrstama.
Poslastica u Americi
Plavi rak je u Americi velika poslastica. Na veliku ekonomsku korist ukazuje činjenica da je u SAD-u, u državi Maryland proglašen državnim rakom, zbog njegove velike vrijednosti za lokalnu ekonomiju. I ostale države u SAD-u imaju veliku korist od iskorištavanja ovog raka, te se ukupna vrijednost ulova mjeri u stotinama milijuna dolara.
Javna ustanova je dosad radila analize teških metala i nutritivnih vrijednosti u mesu kliješta plavog raka u okviru kojih je potvrđena ispravnost mesa plavog raka. Zbog problema koje uzrokuje u ekosustavu, a posebice u ihtiološki značajnim područjima, Javna ustanova projektnim aktivnostima planira uspostaviti kontrolu populacije plavog raka te ga predstaviti kao resurs, odnosno kao novu ponudu u gastronomiji.
Projektne aktivnosti uključuju izradu vrša specijaliziranih za lov plavog raka, njegovo kontinuirano uklanjanje iz prirode na pilot područjima, provedbu edukativno-stručnih radionica te gastronomsku popularizaciju kroz organizaciju Festivala plavog raka - od mora do stola, a sve u cilju zaštite i očuvanja, kako autohtonih vrsta ovog područja, tako i ukupne bioraznolikosti Dubrovačko-neretvanske županije.