Pčele i bubmari besplatna radna snaga na neretvanskim poljima

Poznato je da bez pčela i bumbara kao glavnih oprašivača nema voća i povrća. Bumbari se najčešće koriste za dodatno oprašivanje rajčice, a za pomoć ovih korisnih kukaca odlučuju se svi oni koji se bave intenzivnim plasteničkim uzgojem ovog povrća. Uvezena je to radna snaga iz Nizozemske. U jednoj košnici bude pedesetak bumbara koji pomažu u oplođivanju rajčice i velika su pomoć ovdašnjim poljoprivrednicima. A što to bumbar radi pa je toliko koristan ? Bumbar progrize cvijet koji nije do kraja otvoren, oplodi ga i puno ranije dođe do oplodnje nego kad čekate da se cvijet kompletno otvori. Tako jedan bumbar tijekom jedne minute posjeti od 20 do 30 cvjetova. Na zadnjim nogama imaju spremnike u kojima nakupljaju pelud. Zahvaljujući termoregulaciji, vremenski uvjeti imaju puno manji utjecaj na aktivnost bumbara, nego što je to slučaj kod drugih kukaca oprašivača. U aktivnosti ih ne ometaju ni vjetar, kiša ili smanjena svjetlost. Bumbari se lako orijentiraju u prostoru, pamte područje koje su oprašili. Ako izlete iz zaštićenog prostora, vrate se u svoju košnicu. Od svih kukaca oprašivača, bumbari su najmanje agresivni. Do uboda dolazi samo u iznimnim slučajevima u kojima se uistinu osjete ugroženo. Oni su najkorisniji za ranu proizvodnju rajčica-kažu nam neretvanski proizvođači koji ne mogu bez ove "uvozne" radne snage.

Josko Supic/Cropix

Bez pčela nema tikvica, lubenica i pipuna iz plastenika, voća u voćnjacima. Za razliku od bumbara, stjenica i grinja, koje se isključivo uvoze poneki naši pčelari proizvode solitarne pčele za oprašivanje. Istina, u malim količinama s tendencijom širenja proizvodnje. Tko zna možda za koju godinu i Hrvatska bude imala svoje pčele oprašivačice.

- Solitarne pčele idealne za oprašivanje voćki koje rano cvatu kada pčela medarica još ne leti. Korisne su i za voćke koje kasnije cvatu ako se za vrijeme cvatnje vrijeme pogorša i temperature spuste ispod 12°C jer medonosna pčela na tim temperaturama gotovo da i nije aktivna. Solitarnim pčelama to ne smeta jer su aktivne od 6°C.

Od voćnih vrsta najviše se koriste za kruške, trešnje, višnje, šljive, jabuke, breskve, aroniju i bademe, međutim kod nas još nisu dovoljno prepoznate od strane voćara. U odnosu na medonosnu, solitarna je pčela otpornija na bolesti te je puno efikasnija u oprašivanju. Primjerice, za oprašivanje 1 hektara komercijalnog nasada jabuke potrebno je 500 ženki solitarne pčele ili pak 3 košnice medonosnih pčela s ukupno 60.000 radilica.Domaća i strana iskustva govore da su urod i krupnoća plodova bar za 30% veći nego u voćnjaku gdje solitarne pčele nisu nastanjene. Za krušku posebno – urod je, nerijetko i duplo veći, ističe Josip Pupčević uzgajivač solitarnih pčela iz Moslavine.

Tonci Plazibat/Cropix

Sve više naših voćara traži solaitarne pčele oprašivačice. U Dalmaciji one odrađuju veliki posao na plantažama trešanja i badema. I ono što je zanimljivo, ne proizvode med i nije potrebno nikakvo pčelarsko predznanje da bi ih se uzgajalo. Dovoljno je malo dobre volje i mala nastamba od trstike pa da solitane pčele započnu svoje neobične aktivnosti u voćnjacima.