Plavi rak je zagospodario Ušćem Neretve, gdje uništava autohtone vrste, rakove ribe i školjke, kojima se hrani. Prema riječima lokalnih ribara pogoduje mu temperatura vode, slanost, obilje hrane koju konzumiraju, kao i činjenica da u hranidbenom lancu nema prirodnih neprijatelja. Ženka, rakovica,može položiti i do dva milijuna jajašaca u jednom leglu, a broj takvih legla ovisi o temperaturi mora i brojku toplih dana.
Kako bi se suzbilo nekontrolirano širenje plavog raka, javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Upravom za zaštitu prirode, Zavodom za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvom poljoprivrede – Upravom ribarstva, Sveučilištem u Dubrovniku te jedinicama lokalne samouprave (Grad Opuzen, Grad Ploče, Općina Ston) provodi projekt uklanjanja invazivne strane vrste plavi rak (Callinectes sapidus) u području posebnog ornitološko-ihtiološkog rezervata Ušće Neretve te područja ekološke mreže Natura 2000 – Solane Ston i Stonski kanal.
Ušće Neretve proglašeno je posebnim ornitološko-ihtiološkim rezervatom 2020. godine sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) te je područje ekološke mreže Natura 2000 važno kao Područje očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) HR5000031 Delta Neretve, te Područje očuvanja značajnog za ptice (POP) HR1000031 Delta Neretve sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19). Također, sukladno navedenoj Uredbi, područje solane Ston i Stonskog kanala su Područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove HR3000167 Solana Ston te HR3000163 Stonski kanal.
Plavi rak je dekapodni rak autohton za zapadne obale Atlantskog oceana, a unesen je u Europu i Aziju. U hrvatskom dijelu Jadranskog mora prvi put je zabilježen 2004. godine kod poluotoka Pelješca gdje je najvjerojatnije došao balastnim vodama. Budući da je iznimno agresivna vrsta i nema prirodnog predatora u ovom području, brzo se raširio te je na području Ušća Neretve, Stonskog kanala i Solane Ston zabilježen u iznimno velikim količinama, što potvrđuju istraživanja koje ova Javna ustanova kontinuirano provodi od 2013. godine. Osim što je uočeno da je na predmetnim područjima razvio stabilne populacije, primijećeno je da je desetkovao biološku raznolikost posebice mlađ ribe, školjkaše, a smatra se da je jedan od razloga nestajanja jegulje čiju mlađ također jede čime izaziva veliku zabrinutost. Juvenilne jedinke plavog raka su oportunistički svejedi, dok se odrasle jedinke hrane beskralježnjacima, ribama, strvinom te makroalgama, što utječe i na kvalitetu staništa te količinu hrane dostupne zavičajnim vrstama.
Naime, plavi rak je u svom nativnom području velika poslastica te mu je cijena u 2021. godini čak utrostručena upravo zbog povećane potražnje i smanjenja populacije na tom području. Na veliku ekonomsku korist ukaziva činjenica da je u SAD-u u državi Maryland proglašen državnim rakom, zbog njegove velike vrijednosti za lokalnu ekonomiju. I ostale države u SAD-u imaju veliku korist od iskorištavanja ovog raka, te se ukupna vrijednost ulova mjeri u stotinama milijuna dolara.
Ova Javna ustanova je dosad radila analize teških metala i nutritivnih vrijednosti u mesu kliješta plavog raka u okviru kojih je potvrđena ispravnost mesa plavog raka. Zbog problema koje uzrokuje u ekosustavu, a posebice u ihtiološki značajnim područjima, Javna ustanova projektnim aktivnostima planira uspostaviti kontrolu populacije plavog raka te ga predstaviti kao resurs, odnosno kao novu ponudu u gastronomiji.
Projektne aktivnosti uključuju izradu vrša specijaliziranih za lov plavog raka, kontinuirano uklanjanje istog iz prirode na pilot područjima, provedbu edukativno-stručnih radionica te gastronomsku popularizaciju kroz organizaciju Festivala plavog raka – od mora do stola, a sve u cilju zaštite i očuvanja, kako autohtonih vrsta ovog područja, tako i ukupne bioraznolikosti Dubrovačko-neretvanske županije. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 750.000,00 kn, te je 80% sredstava osigurano od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 600.000,00 kuna.