Na Mratinjskoj glavici u Žrnovu prošle srijede je skromnom svečanosti obilježen blagoslov Stope Sv. Martina postavljene ispred župne crkve Sv. Martina čime se Grad Korčula upisuje na kulturnu kartu Europe kao dio projekta Sveti Martin iz Toursa, Europljanin, simbol dijeljenja, zajednička vrijednost.
Ovaj značajni europski kulturni projekt razvija se već više od petnaest godina, a njegov potencijal prepoznale su direktorica Turističke zajednice Grada Korčule Hana Turudić u suradnji s Gradskim muzejom Korčula i kustosicom Sani Sardelić.
„Postavljanjem Stope Žrnovo i Grad Korčula postaju vidljivi na kulturnoj mapi Europe. Sv. Martin je, među ostalim, i svjetac pješaka koji promiče zdrav život i u tom smo smislu razvijali pješačke rute. Jedna od njih je Pješačka ruta Svetog Martina koja obuhvaća pravac od Korčule do Žrnova uključujući i Mratinjsku glavicu i Stopu. Formalne pripreme za projekt započeli smo na inicijativu kustosice Sani Sardelić, 2015. godine TZG Korčule postaje član Kulturnog centra Sveti Martin Hrvatska nakon čega su započeli dogovori o postavljanju Stope“, ispričala je Hana Turudić, direktorica TZG Korčule.
Obaveze Turističke zajednice su plaćanje članarine Kulturnom centru, ali i organizacija edukacija za lokalno stanovništvo i djecu koje su morale pričekati povoljniju epidemiološku situaciju. Uskoro će realizirati i taj dio projekta, tvrdi direktorica Turudić, a bit će još manifestacija poput vrlo dobro posjećenih klasičnih koncerata 2016. godine koji su se organizirali također u sklopu projekta.
Stopa je postavljena ispred župne crkve pokraj stepenica koje vode prema Postrani i s prekrasnim pogledom na čarobnu, prirodnu ljepotu Mratinjske glavice. Za postavljanje Stope bilo je potrebno dobiti i suglasnost Konzervatorskog odjela u Dubrovniku kako se ne bi narušio prirodni ambijet glavice, a reljefna Stopa koju je još 2003. godine oblikovao suvremeni francuski kipar Michel Audiard postavljna je na običnom, prirodnom kamenu bez dodatnog blještavila mramora ili neke druge vrste skupocjenog kamena. Baš zato, složili su se svi prisutni, Stopa kao da je oduvijek tamo na glavici u Žrnovu. U postavljanju Stope pomogli su i mještani, u prvom redu Ivan Šale kao i meštar Vedran Matulović, Đani Farac, Stjepan Biliš, Ante Skokandić i Dino Graber. Moramo spomenuti i pokojnog gaštalda bratovštine Gospe od Ruzarija, Mirka Skokandića, čija je velika želja bila postavljanje Stope u Žrnovu.
Jedna od najboljih otočnih poznavateljica omiljenog sveca, ali i najzaslužnija što je Stopa postavljena u Žrnovu, je Sani Sardelić, kustosica Gradskog mujeza Korčula.
„Sv. Martin proglašen je od Vijeća Europe svecem zajedništa i dijeljenja. Poznata je priča o Sv. Martinu koji je, kao visoko pozicioniran časnik rimske vojske, svoj plašt dao prosjaku za kojeg se danas tvrdi da je bio sam Isus. Stopa znači da se Žrnovo uvrstilo na kulturnu mapu Europe, no sad je na nama hoćemo li znati mudro upravljati baštinom. Moguće je napraviti razne promocije, ostvariti kontakte s drugim gradovima, izletničke ture koje ne moraju nužno biti u sezoni budući da se kod nas Sv. Martin slavi na datum smrti ili ukopa, u studenom“, istaknula je kustosica Sardelić.
Žrnovci su postavljanjem Stope obilježili i 110 godina od posljednje obnove župne crkve Sv. Martina koja je bila 1911. godine.
„Važno je naglasiti povezanost stope s hodočašćem. Stopa je simbol hodočašća, uvjerem sam kako će Stopa potaknuti nekoga da dođe u župnu crkvu Sv. Martina i da se pomoli“, zaključio je don Robert karačić, žrnovski župnik.
Postavljanje Stope pozdravile su i predsjednica Kulturnog centra sveti Martin i prorektorica Katoličkog sveučilišta Ines Sabotić te Antonija Zaradija Kiš, znanstvena savjetnica pri Institutu za etnologiju i folkloristiku koje posljednjih godina često boravile na Korčuli kako bi realizirale ovaj projekt. Na njihov poticaj, Grad Korčula uvršten je u Rješenje o zaštiti kao 23. u nizu nositelja. U Hrvatskoj su 44 crkve posvećene ovom svecu, a Kulturni centar sveti Martin Hrvatska u suradnji s lokalnim zajednicama, župama i Institutom za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba od 2007. godine do danas u Hrvatskoj je, postavljanjem Stope sv. Martina, 22 mjesta priključio velikom putu Via Sancti Martini i to redom Dugo Selo, Virje, Donje Selo na Šolti, Sumartin na Braču, Tar Vabriga u Istri, Velika Trnovitica, Vranjic, Lovčić, Ščitarjevo, Martijanec, Ližnjan, Mali Lošinj, Kalnik, Slani potok, Sv. Martin na Muri i Varaždinske Toplice, Donja Voća i Svinjarevci, Beli Manastir, Lovčić i Breznički Hum te Podstrana u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Svaka od tih župa otkrivanjem Stope Svetog Martina postala je dio europske baštine, kao i kulturne hodočasničke martinjske putne karte, odnosno velikog puta Via Sancti Martini.