Zalogajčići povijesti 91-godišnjaka koji obožava svoju Postranu

Prošle subote "najkulturnija" štrada u žrnovskom zaselku Postrana nadomak Korčule odzvanjala je smijehom, pjesmom, ćakulom i radošću prilikom svečanog otvorenja Etnografske zbirke Pavla Šaina koju je ovo ljeto službeno preuzelo Kulturno-prosvjetno društvo Bratska sloga.

Ako prošetate postranskom, kamenom štradom u samom središtu mjesta, prvo ćete naići na autentičnu etnografsku zbirku koja otvara pogled u gospodarsku i društvenu prošlost otoka i Dalmacije, a tek nekoliko skalini iznad nalazi se i glasovito Pauletovo Kazalište. Otvaranje u "najkulturnijoj" štradi bilo je baš onakvo kakvim su se nadali, kažu nam Postranjani, intimno, emotivno, uz čašicu vina i kolačić, dvije, tri pjesme djevojačkog zbora Divne i nekolicinu iskrenih Žrnovaca koji su došli zapljeskati Pavlu Šainu i njegovoj ljubavi prema rodnom mjestu.

Vitalni, radoznali 91-godišnjak Paval Šain preko četrdeset godina prošlost svoje Postrane, ali i cijele Korčule i Dalmacije, čuva od zaborava

Prije otprilike četrdesetak godina, danas 91-godišnji Paval započeo je skupljati stare predmete i alate te ih izlagati u starinskoj kući u rodnoj Postrani. Neke je dobio, neke je pronašao odbačene, a neke je morao kupiti, priča nam Paval, tako se u sklopu njegove zbirke može pronaći stara krosna, odnosno tkalački stan, brojni predmeti iz svakodnevice Žrnovaca prije sto i više godina kao i alati nekadašnjih klesara, ribara, vinogradara ali i neke zanimljivosti. U sklopu zbirke nalazi se i topovska kugla za koju Paval tvrdi da je ispaljena iz turskog topa prilikom poznate obrane Korčule od Turaka 1571. godine, barem mu je tako pričao djed, a posjetitelji se posebno oduševe starim torkulom kojim se u prošlosti radilo maslinovo ulje. Prostorija u kojoj je torkul obitelji Šain je još uvijek zemljanog poda budući da magarac koji ga je vukao nije mogao hodati po popločanom podu, a procjenjuje se da je star oko pet stoljeća. Godinama je Paval širio svoju zbirku i primao posjetitelje, potpuno besplatno, a onda ga je dostigla starost, no želja da se njegov rad nastavi još je uvijek vitalna.

Predsjednica Bratske sloge Tereza Kršinić

Dimitri Medvedev/

"Ono što vridi va da žive!", napomenuo je Paval mudro, a kako to obično biva, njegove su riječi ozbiljno shvatile dvije žene.

"Barba Pavla stigla je visoka životna dob, više mi se puta potužio kako se više ne može brinuti o zbirci što je radio desetljećima i na tome mu velika hvala. Uto se dogodila sretna okolnost da je na čelo KPD-a Bratska sloga, po prvi put u 112 godina dugoj povijesti društva, stala žena, Tereza. Predložila sam joj da društvo preuzme brigu o zbirci, a ona je pokazala takav entuzijazam i dalekovidnost da se sinergija dogodila sama od sebe", priča nam Sani Sardelić, kustoskinja Gradskog muzeja Korčule, podrijetlom po bakinoj strani Postranka.

Detalji etnozbirke Pavla Šaina iz Postrane

Nije bilo lako mladoj predsjednici Terezi Kršinić uvjeriti članove Bratska sloga da je preuzimanje Etnografske zbirke obaveza prosvjetnog društva. Kamen spoticanja bila je financijska profitabilnost zbirke koja, ističe Tereza, u ovoj priči nije presudna.

"Hoćemo li opravdati financijska očekivanja, vjerojatno nećemo, ali to nije poanta ove priče. Društvo je do kraja kolovoza u najam uzelo kuću u kojoj je zbirka, uredili smo je i pripremili za ljeto, važno je da je zbirka otvorena i nadamo se imati što više posjetitelja. Međutim, naš dugoročni cilj je puno važniji, želimo da se po prvavilima struke popišu i muzejski obrade izloženi predmeti, da se zbirka digne na višu razinu, da sljedeće godine ili u jednoj od narednih godina zbirka dobije službeni status Etno zbirke i onda ćemo reći da smo cilj postigli i da smo ponosni", otkriva nam Tereza planove koje će realizirati u suradnji sa Sani i Gradskim muzejom Korčula.

Djevojački zbor Divne koji djeluje kao sekcija KPD-a Bratska sloga

Od prošle subote pa sve do kraja kolovoza, zbirka je otvorena dva puta tjedno, utorkom i petkom u poslijepodnevnim satima. Angažirali su i dvije vodičke, Ivicu Duhović Žaknić i Mirjanu Marelić koje će voditi turiste na stranim jezicima, a na ulazu će vas uvijek dočekati jedna od divnih Divni u tradicionalnoj nošnji. Turisti žele priču, žele doživljaj, uvjerena je Sani, nakon kupanja na Defora i večere u nekom od žrnovskim restorana, proći će romantičnom pijacom sv. Roka, spustiti se do Pauletovog kazališta te zaviriti u Etno zbirku.

"Radi se o zgusnutom, ali vrlo potentnom prostoru u kojem se na ulazu u mjesto nalazi i paleontološki nalaz, jama u kojoj su nađeni fosilni ostaci zubiju ribe iz reda Pycnodontiformes stari 90 milijuna godina, tu je i spomen - ploča diplomatu Jakovu Baničeviću iz renesanse, onda imamo akademika i književnika Petra Šegedina koji predstavlja suvremenost, a da ne govorimo o povijesti i svim sekcijama Bratske sloge. Ipak, najvažnije je bilo osvijestiti važnost Pavlove zbirke u mjestu, a financijska će korist doći posredno, turisti će ostajati duže u mjestu, koristit će druge sadržaje, smještaj, restorane i slično", uvjerena je Sani najavljujući kako će, ovisno o sredstvima, kroz iduću godinu zbirka biti temeljito popisana, a onda i registrirana.

Osim Etno zbirke, predsjednica Tereza je s članovima KPD-a Bratska sloga za ovo ljeto u Postrani pripremila i bogati kulturno-zabavni program u sklopu kojeg će biti i predstava za odrasle i djecu, koncerata klasične glazbe, zabavnih večeri i gastro događaja sa žrnovskim makarunima. Svratite u Postranu, nećete pogriješiti.