StoryEditorOCM
KorčulaISKUSTVA IZ INOZEMSTVA

Profesor povijesti i zemljopisa iz Osnovne škole Smokvica Ivan Plantić: ‘Naša djeca ni u dvorište ne mogu bez hrpe suglasnosti, a mali Atenjani samostalno pretražuju knjižnice‘

Piše Dora Lozica
30. siječnja 2022. - 16:59

Osnovna škola Smokvica jedna je od otočnih škola koja prednjači u realizaciji europskih projekata. Nastavnik povijesti i geografije Ivan Plantić nedavno se vratio iz Istanbula i Atene, a svoje će iskustvo, nova znanja i vještine implementirati u svakodnevnu nastavu. Male, otočne škole pružaju nastavnicima brojne dodatne mogućnosti, a nastavnički kolektiv OŠ Smokvice tu činjenicu objeručke iskorištava. Što ih motivira upitali smo Ivana Plantića, rodom iz Đurđevca, koji već gotovo dvadeset godina živi i radi na otoku. Odnosno, živi u Veloj Luci, a radi u Smokvici, a na otok je došao, kaže, zbog ljubavi.

Projekt u četiri faze

„Dovela me supruga, upoznali smo se na studiju u Zadru, a kako vi Dalmatinci ne možete bez mora i sunca, morao sam i ja doći. Život na otoku mi odgovara, nikad nisam ni trena požalio svoju odluku“, kaže nam iskreno Ivan.

Projekt Erasmus +, i to K1 koji uključuju mobilnost nastavnika, OŠ Smokvica realizirala je u suradnji s Agencijom za mobilnosti i programe EU za što je dobila gotovo devet i pol tisuća eura. Projekt se, ističe Ivan, sastojao od četiri faze, nastavnica engleskog i talijanskog Marija Lipanović posjetila je London, nastavnica biologije Daria Pecotić Istanbul, knjižničarka Ana Ćurković Helsinki, a onda je došao red i na Ivana.

Zbog specifične situacije s pandemijom, dugo je čekao svoju mobilnost, no to mu je na kraju donijelo mogućnost da posjeti dva grada, i Istanbul i Atenu. „Kako iz Hrvatske nema direktnog leta za Atenu birao sam između Istanbula i Frankfurta. Logično je da sam kao povjesničar odabrao Istanbul gdje sam proveo dva cijela dana, između letova. Ovaj je projekt specifičan jer gotovo uopće nisam imalo doticaja s grčkim školama, imperativ je bio na kulturnim znamenitostima, radu na terenu i primjeni usvojenih znanja iz kulturno-povijesne baštine u svakodnevnoj školskoj nastavi“, objasnio je.

image
Ivan Plantić nastavnik povijesti i geografije u Smokvici
Dora Lozica

Tijekom petodnevnog boravka u Grčkoj Ivan je posjetio atensku Akropolu, Pomorski i Arheološki muzej u Pireju, Grčku nacionalnu biblioteku i atensku operu, Centar za liječenje morskih kornjača u Achelonu, Sounion i Posjedonov hram, kušao je specijalitete grčke kuhinje u učio o grčkom obrazovnom sustavu kroz kulturnu baštinu. Ukratko, vidio je ono najbolje od Atene, a to je zahtijevalo cjelodnevni angažman i malo odmora, no u Grčku nije došao spavati, kako ističe kroz smijeh. Osim glasovitih građevina, Ivan je upoznao i ljude, kolege iz Portugala, Latvije i Španjolske s kojima je razmijenio iskustva o radu s djecom. Bilo je naporno, zaključuje, ali puno toga i dobiješ, na primjer, Ivan je primijetio jednu malu, ali važnu razliku hrvatskog i grčkog pristupa u radu s djecom.

Nastavnici u kafiću

„Kad samo posjetio nacionalnu biblioteku, vidio sam dosta učenika osnovnih i srednjih škola kako rade na nekim projektima, kopaju knjižničku građu, istražuju, pripremaju... Međutim, nigdje nisam vidio niti jednog nastavnika pa sam pitao gdje su?

Odgovorili su mi da ih nastavnici čekaju u obližnjem kafiću, nemaju naviku dežurati nad djecom, već ih puštaju da rade sami. U Hrvatskoj za odlazak djece u dvorište treba hrpa suglasnosti, a u Ateni, gradu od četiri i pol milijuna stanovnika, djeca se puštaju sama, bez asistenicije, posjećivati knjižnice i pretraživati građu“, napomenuo je Ivan ističući kako hrvatski obrazovni sistem učenicima treba dati više slobode i samostalnosti kako bi spremni zakoračili u život. Ivanovi su zaključci i cilj ovog projekta, svoja će iskustva i impresije, nove načine rada u učionici, prenositi u razredima, nastava će biti kvalitetnija, pristup moderniji, a s time i bolji rezultati. Kad se vratio u Smokvicu, priča nam kroz smijeh, u razredu su pljuštala pitanja. Njegove je male učenike zanimalo gdje je spavao, kakve su cijene, jesu li maske obavezne i kakve se uopće mjere provode u drugim zemljama... To zanima i nas!„U Turskoj su cijene i više nego povoljne, kod njih su mjere blage, maske nisu obavezne u javnim prijevozima niti na otvorenom. U Grčkoj su nešto stroži po pitanju mjera, ali ništa pretjerano“, otkrio nam je. U OŠ Smokvica pripremaju neke nove projekte, a kad se pandemija smiri, uključit će i učenike.

24. studeni 2024 07:33