Kolovoz u široj okolici Dubrovnika obilježile su čak 24 prometne nesreće, s pet teže ozlijeđenih osoba i jednim smrtno stradalim, albanskim državljaninom kraj Velikih žala.
Ivica Dreno, policijski službenik za sigurnost i preventivu u cestovnom prometu policijske postaje Korčula, razlog vidi u akumuliranom umoru koji je, kako ističe, gori od vožnje pod utjecajem alkohola te je podsjetio vozače da je razlika između života i smrti ponekad u tek pola sata sna na nekom odmorištu.
Vozila je 10 tisuća više
Na otoku Korčuli umor nije čest razlog prometnih nesreća zbog kratkih relacija, no prometni kolaps uzrokovan jakom turističkom sezonu se itekako osjeti. Procjenjuje se da na otoku boravi više od 20 tisuća gostiju, turista i posjetitelja, to je oko desetak tisuća automobila više nego inače, izračunao je policijski službenik Dreno, možemo slobodno reći da je promet duplo gušći nego inače. Osjete to Korčulani na svakom raskrižju, na skretanjima se stvaraju kolone, a nervoza se osjeti i u zraku.
„Najveće su gužve ispred trgovačkog centra Tommy, prošlog tjedna smo imali dvije prometne nesreće s materijalnom štetom, a pretprošli tjedan tri. Problem je što vozači parkiraju automobile bočno uz ulaz u centar zbog čega vozači ne mogu izaći iz parkinga, krivo procjene i dogodi se šteta. Neki prijave, neki samo nastave voziti, a neki niti ne primijete u toj gužvi pa često imamo prometnu s jednim počiniteljem. Apeliram na lokalne vozače da ne parkiraju na ulazu u centar, tu je i znak zabrana parkiranja, u dućan idite kad su najmanje gužve, parkirajte na krovu garaže“, porčio je Dreno.
Nije samo Tommy problematična lokacija, u Sv. Antunu ispred Studenca je gotovo neprestano prometni zastoj, u Račišću se zbog velikog broja parkiranih automobila vozi doslovno jednom trakom, u Zavalatici je prometni kolaps, problemi s prometom i zastoji događaju se često i u Blatu i Veloj Luci. Otok jednostavno nije predviđen za toliki broj automobila, ističe Dreno, većina iznajmljivača ipak nemaju predviđene parkinge za svoje goste koji onda parkiraju gdje god stignu.
Lokalni vozači imaju primjedbe i na skretanje za novootvoreni trgovački centar Plodine na Lokvi. Raskrižje za Račišće na ravnici Lokvi na kojoj se inače brže vozi sad je dobila još jedno skretanje za Plodine, vozači su zbunjeni. Dreno ističe kako je brzina u u blizini raskrižja ograničena na 50 km/h te kako treba koncentrirano pratiti znakove i tko ima prednost, odnosno pravilo desne strane.
Tko komu tu smeta?
Postoji mogućnost da će dodati još jednu traku za skretanje u Plodine, zaključio je. Ulazak i izlazak na parking je najčešći razlog prometnih nasreća na otoku.
„Za prvih sedam mjeseci ove godine najčešći razlog prometnih nesreća, njih 18, je izlazak iz parkinga i uključivanje u promet, prelazak na suprotnu stranu kolnika i nedovoljni razmak između automobila, tri prometne nesreće dogodile su se zbog neprilagođene brzine, tri zbog oduzimanja prednosti prolaska te po jedna prilikom uključivanja u promet i pretjecanja. U kolovozu smo već imali tri prometne zbog neprilagođenje brzine“, otkriva nam policijski službenik Dreno ističući kako je sve manje nesreća zbog neprilagođene brzine, prevencija i visoke kazne su napravile svoje.
Četiri tzv. ubojice u prometu cijelo se ljeto pojačano nadziru, a to su vožnja u alkoholiziranom stanju, bez pojasa, s mobitelom u ruci i neprilagođenom brzinom. Kazna od 500 kuna za pričanje na mobitel tijekom vožnje bez uključene hands-free opcije povećana je na 1000 kuna, isto tako i za pojas. Za neprilagođenu brzinu kazne su od 300 do čak 10 tisuća kuna, a za vožnju u alkoholiziranom stanju možete i u zatvor.
Posebno karakteristično za promet na otoku je mnoštvo biciklista te mopeda i motociklista. Život bez tzv. skutera je u Korčuli gotovo nezamisliv, što zbog prometne gužve, a još više zbog malog broja parkinga u gradskom centru. Zbog toga su ceste pune skutera koji smetaju i nerviraju vozače u automobilima.
„Prometne nesreće s biciklistima, mopedima i motociklistima rijetko završe samo s materijalnom štetom, najčešće su u pitanju lakše ili teže ozlijede. Oni pak nisu izuzeti od prometnih propisa koje moraju poštovati, neki biciklisti u noćnim satima nemaju svjetlo niti reflektirajuću odjeću, poznat je i problem vožnje u krivom smjeru na Sv. Nikoli gdje pravilo jednosmjerne ulice važi za sve sudionike u prometu. Motociklisti najčešće voze djecu na skuterima, djeca se ne smiju prevoziti do navršene 12 godine, apeliram sve vozače da to ne rade. Vozače automobila molim da se prema biciklistima i mopedistima ponašaju kao prema ravnopravnim sudionicima u prometu, ne oduzimajte im prednost i ne vozite na silu“, poručuje Dreno.
Ispad će da Korčulane samo kudimo, priča nam policijski službenik Dreno, no zapravo ih želim i pohvaliti. Od dvadeset zaustavljenih automobila, priznaje nam Dreno, možda jedan vozač ne bude vezan, na motorima svi nose kacige. Naglasio je i pravilo vezivanja kacige, nevezana kaciga se sankcionira istom novčanom kaznom kao da je i nema, pojašnjava policajac, prilikom nesreće nevezana kaciga odmah ispada iz glave.
Zasad ništa od kamera
U posljednjih pet godina na otoku Korčuli u prometu je smrtno stradalo devet osoba u osam prometnih nesreća, 2016. zabilježene su dvije prometne, 2017. i 2018. tri prometne, 2019. jedna te u dosadašnjem dijelu 2021. jedna prometna nesreća sa smrtnim slučajem. Pet prometnih sa smrtnim slučajem dogodilo se na državnoj cesti, no ne na nekoj specifičnoj lokaciji. Na otoku ne možemo govoriti o posebno pogibeljnom dijelu prometnice, ali činjenica jest da se na državnoj cesti kroz otok vozi najbrže, a od pet prometnih čak četiri su se dogodile zbog neprilagođene brzine. Takve brojke još uvijek nisu dovoljne za postavljanje fiksne prometne kamere, međutim, korčulanska policijska postaja dobila je nešto drugo.
„Za sad nema govora o kamerama na otoku, nemamo frekvenciju prometa kroz cijelu godinu da bi uveli tu mjeru. Ukoliko je budemo uvodili u budućnosti, otočani će biti obaviješteni te ćemo staviti znakove i upozorenja. Ono što mogu najaviti je samostalni prometni radar, nedavno smo dobili jedan i trenutno provjeravamo njegove mogućnosti, brzinu i memoriju. Taj je radar sličan laseru, bit će postavljen na lokaciju, zabilježit će i fotografirati svako prekoračenje brzine. Kreće u funkciju kroz nekoliko dana, bit će postavljen bez opozorenja“, najavio je Dreno.
