U srijedu 6. lipnja, u Gradskoj knjižnici Ivan Vidali u Korčuli, održana je interaktivna radionica Otočna ćakula o europskim izborima u organizaciji Europe direct centra Korčula te u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj čiji je predstavnik po prvi put gostovao u Korčuli.
Besplatna i interaktivna Otočna ćakula o europskim izborima jedan je od najmasovnijih događaja organiziranih u korčulanskoj Gradskoj knjižnici, sudjelovalo je gotovo 80 ljudi. Ćakulu je vodio Ivo Antunović, predstavnik Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a osim brojnih srednjoškolaca s cijelog otoka koji će ove godine po prvi put izaći na izbore, radionica je izazvala interes i među Korčulanima svih generacija.
Budući da idemo ususret izborima za Europski parlament koji će se na razini Europske unije održati od 6. do 9. lipnja, a u Hrvatskoj u nedjelju 9. lipnja, službenik za odnose s javnošću Ivo Antunović iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, razgovornim je jezikom u opuštenoj atmosferi mladim, budućim glasačima istaknuo važnost izlaska na izbore. Konkretnim primjerima iz svakodnevnog života i s pomoću tema koje su bliske generaciji Z, srednjoškolcima je približio niz tema i pojmova, među ostalim, na koji način radi Europski parlament, zašto su hrvatski europarlamentarci njegov važan dio, predstavio im je osnovne ciljeve i postulate Europske unije, kolektivnu odgovornost i zajednička postignuća, objasnio im je izborne i političke procese unutar organizacije. Također je istaknuo kako svojim glasom mogu utjecati na promjene u svakodnevnom životu.
"Moja je zadaća na vrlo jednostavan način objasniti ljudima što Europski parlament radi, zašto je to bitno Hrvatima i na koji način doprinosi razvoju zajednice. Sukladno tome razvijamo programe i nastojimo doći do što većeg broja ljudi, a da ne zvučimo dosadno ili pretjerano strano. Europski parlament bi najlakše mogli usporediti s našim Saborom, ali na europskoj razini budući da parlamentarci donose odluke važne za živote ljudi svih zemalja članica. S godinama Parlament ima sve veće ovlasti, na neki je način postao glas naroda, u fokusu su prvenstveno građani EU i ono najvažnije, odobrava proračun i nadzire njegovu potrošnju", objasnio je Antunović čija je ležernost opustila publiku, a posebno im se svidjela činjenica da dolazi iz Makarske te da Korčulu pamti kao grad vaterpola, budući da je nekad igrao utakmice protiv KPK.
Svakih pet godina građani Europske unije biraju zastupnike u Europskom parlamentu, odnosno predstavnike svoje države koji će zastupati njihove interese. Europski parlament u trenutnom sazivu broji 705 zastupnika, svaka će država odabrati broj europarlamentaraca sukladno broju stanovnika što znači da će u lipnju Hrvati odabrati 12 zastupnika. Zastupnici će tijekom petogodišnjeg mandata sudjelovati u donošenju odluka i zakona koji utječu doslovno na sve; Na okoliš, sigurnost, migracije, socijalne politike, prava potrošača, gospodarstvo, vladavinu prava...
Posebno zanimljivo bilo je tijekom SLIDO Q&A prezentacije. SLIDO je popularna i vrlo jednostavna aplikacija za pitanja i odgovore s pomoću koje se preciznim i zanimljivim pitanjima te prezentacijom anonimnih odgovora pojačava angažman i interakcija sudionika osnažujući ih da izraze svoje mišljenje. Bilo je zanimljivo na video zidu vidjeti što mladi misle o demokraciji, smatraju li svoj glas važnim i treba li uvesti pravo glasanja sa 16 godina kao što će to napraviti neke zemlje članice na izborima u lipnju. Rasprava se produžila i nakon SLIDO prezentacije, srednjoškolci su hrabro odgovarali na pitanja otvoreno izražavajući svoje stavove.
Više od četiri milijarde ljudi na planeti ove će 2024. godine izaći na birališta, glasuje cijela EU, ali i npr. Iran i SAD što će odrediti smjer u kojem će svijet krenuti u narednih nekoliko godina zbog čega je svaki glas od iznimne važnosti, napominje Antunović. Za Hrvate 2024. bez sumnje možemo nazvati superizbornom godinom, osim izbora za Europski parlament u lipnju, u travnju ili svibnju čekaju nas parlamentarni, a krajem godine i predsjednički izbori. Zanimljiv je to trenutak za sve one koji će svoje omiljene kandidate zaokružiti prvi put u životu, u kratkom vremenskom roku svoje će biračko pravo konzumirati nekoliko puta iz različitih perspektiva. Zato su kampanje za poticanje izlaska na izbore od presudne važnosti budući da je demokracija jača što je izlaznost veća.
Što se tiče izlaznosti, birači u Hrvatskoj kad su izbori za Europski parlament u pitanju sudjeluju ispod europkog prosjeka, no Antunović ističe trend rasta. Hrvati su u nešto više od deset godina članstva na izbore za Europski parlament izlazili već tri puta. Po ulasku u EU glasovali su ad hoc na izborima organiziranim samo u Hrvatskoj, već sljedeće godine glasovali su s ostalim članicama, a izlaznost je bila, blago rečeno nezadovoljavajuća, tek nešto veća od 25 posto. Već 2019. godine na posljednjih izborima za Parlament izlaznost je dosegnula gotovo 30 posto, a ove godine očekuje se rekordna izlaznost budući da se konkretni primjeri dobre prakse EU, veći, kapitalni, ali i manji projekti i njihov snažan utjecaj na svakodnevicu mogu vidjeti doslovno na svakom koraku.
Na SLIDO pitanju „Što bi vas motiviralo da izađete na europske izbore?“ riječ koju je algoritam istaknuo jer je najčešće spomenuta jest „promjena“.
„Promjena je odlična riječ, ali kako će doći do promjene ako ne izađete na izbore?“, pitao je Antunović sudionike radionice koji su odgovorili odobravanjem i zajedničkim klimanjem glava.
„Mislimo da je vaš glas bitan i to nije floskula. Demokraciju ne treba uzimati zdravo za gotovo. Spomenuli ste i pojam slobode, ako ne izađete na izbore, u obzir se uzimaju slobode tek malog broja ljudi, onih koji su glasali. Skrivena poruka koju želim istaknuti jest da trebaš biti u mogućnosti izraziti svoj stav, ali i obavezu tolerirati tuđe stavove. Putem izbora svi imaju pravo reći što misle“, poručio je.
Sudeći prema zainteresiranosti i reakcijama, birališta će u Korčuli 9. lipnja biti puna mladih, a vjerujemo i starijih birača. Ovo je još jedna uspješna i dinamična aktivnost u nizu u organizaciji korčulanskog Europe direct centra, jedanaestog takvog centra u Hrvatskoj, prvog na nekom hrvatskom otoku, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja se jedina može pohvaliti s čak dva takva centra. Zahvaljujući Katarini Slejko, voditeljici Europe direct centra Korčula, politike, prakse, programi i planovi EU kao i važnost sudjelovanja u kreiranju istih, bliski su stanovnicima otoka Korčule što možemo zaključiti sudeći prema odazivu i angažmanu sudionika. Nakon poučne i zanimljive radionice, neformalno druženje nastavilo se u obližnjem Blue klubu uz prigodni, za otočane nezaobilazni tratamenat i pravu otočnu ćakulu ne samo o europskim izborima.