Puno je važnih datuma u povijesti otoka koji se ne može pohvaliti lagodnom prošlošću. Još od Ilira i njihovih sukoba s Grcima, a kasnije i Rimljanima, vječnih napada gusara, Osmanlija, Mletaka pa sve do Prvog svjetskog rata uz nezaboravnu kugu, koleru, a kasnije i peronosperu i glad, Korčulani su preživljavali kako su znali i umjeli. Jedna od najvećih pošasti stigla je tijekom Drugog svjetskog rata, svima poznati fašizam, a kad je trebalo odabrati stranu, Korčulani se nisu puno dvoumili, svojom antifašističkom i partizanskom povijesti danas su svima nama osvjetlali obraz.
Taj 13. rujna 1944. godine kruna je slavne otočne antifašističke povijesti, a što se zapravo dogodilo i zašto je taj datum važan ispričao nam je Ivan Botica Škafo, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Korčule i gradski vijećnik.
"Od svih važnih datuma naše povijesti, 13. rujna je jedan od najznačajnijih. Tog je dana oslobođena Korčula kao posljednja točka na otoku, zapadni dio otoka oslobođen je 24. travnja 1944. godine. Ono što se na otoku događalo od 1941. do 1945. slobodno možemo nazvati pravom partizanskom povijesti. Otok je tada brojio pet tisuća aktivnih sudionika Narodnooslobodilačke borbe što je trećina ukupnog stanovništva. Nažalost, zabilježili smo i više od tisuću žrtava, što direktno poginulih u ratnih operacijama, što žrtava fašističkog progona", ispričao nam je Botica.
Otok Korčula nije zabilježio značajnije pripadnike drugih vojnik formacija, ni grad Korčula, ni drugo važno uporište ustanka Blato, a ako istaknemo da se svaki treći otočanin stavio na raspolaganje pokretu otpora, nedvosmisleno možemo zaključiti kako je Korčula bila partizanski otok u punom smislu. Naši očevi, djedovi, ali i naše majke i bake branili su onda svoje domove, svoje obitelji i svoju djecu, branili su svoju rodnu grudu boreći se protiv fašističke vlasti. Veliki broj Korčulana borio se na svim frontovima Narodnooslobodilačkog rata po čitavoj Jugoslaviji. Naši su se borili i na Neretvi i na Sutjesci, na Drvaru, ali i završnim operacijama oslobođenja sve do Trsta. Borili su se za svoj kućni prag kao i za socijalnu pravdu i dokidanje dotadašnjih neljudskih uvjeta života zajedno sa svima koji su trpili.
Povodom ovog važnog dana, članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Korčule položit će vijence na Trgu pomirenja, lokalno zvanom Spomeniku budući da je izgrađen, na spomen palim borcima NOB-a. Osim toga, na krilima otočnog antifašističkog nasljeđa te u organizaciji članova udruge, prije pet godina nastaje vrlo popularni i progresivni forum o nasljeđu ljevice Korčula after party. Ovogodišnjim petim izdanjem koje će trajati od 15. do 18. rujna nastavit će se obilježavanje ovog važnog trenutka otočne povijesti, a KAP će i ove godine pohoditi poznati gosti, neki su već tradicionalno tu, neki po prvi put, Toni Prug, Igor Štiks, Radina Vučetić, Tanja Petrović, Boris Buden, Boris Dežulović, Zlatko Paković, Viktor Ivančić, Mitja Velikonja, Branka Prpa, Jurica Pavičić, Brankica Drašković, Katarina Peović i drugi.