Otok Korčula može se pohvaliti brojnim legendama, a jedna od najljepših, ona o braći i sestri Crnomiri iz Čare, nedavno je dobila i znanstvene okvire. Naime, članovi KUD-a Petar Crnomir iz Čare organizirali su znanstveni skup Braća i sestra Crnomiri, simboli borbe za pravdu i slobodu, nadahnuće naraštajima uz podršku Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva poljoprivrede, Matice Hrvatske i jedinica lokane samouprave otoka.
Obitelj Crnomiri
Legenda kaže kako je mletački knez Petar Orseolo II. zahtijevao da mu svako mjesto na otoku pokloni zemlju, a od Čare, inače domovine pošipa, tražio je vinograde. Čarom je tada upravljala moćna obitelj Crnomiri, odnosno devetoro braće i jedna sestra, a najstariji brat Petar Crnomir knezu je ponudio mali komad zemlje. Kako je knez negodovao, Petar Crnomir mu je rekao: 'Ako ti je to malo, tada uzmi i ovo', na što je glasno pustio vjetar Poniženi knez za Petrom je poslao vojnike koji su ga ubili na predjelu Klokolina, a Crnomiri su brata osvetili nekoliko dana kasnije, kneza su uhvatili u klopku i zatukli batom. Legenda kaže da su Mlečani u Čari pitali narod čiji je bat kojim su ubili kneza i tko ga je držao, a Čarani su odgovorili „svak“ nakon čega je mletačko izaslanstvo pobilo cijelo selo.
Postoji nekoliko verzija legende, u jednoj se navodi kako su, osim Petra, Mlečani ubili još dvojicu Crnomira, a ostale osudili na galiju, kako je njihova kuća u Čari spaljena, a ostatak sela pošteđen, a nije jasan ni vremenski okvir događaja. O svemu tome raspravljalo se na znanstvenom skupu na kojem su gostovala mnoga poznata intelektualna i akademska imena Korčule i šire, redom prof. emeritus Zvonimir Šeparović i Branka Šeparović, akademik Igor Fisković, dr.sc. Franko Mirošević, dr.sc. Franko Oreb, dr.sc. Joško Belamarić, don dr.sc. Stanko Lasić, akademik Arsen Bačić, dr.sc. Dinko Radić, dr.sc. Serđo Dokoza, porf. Dr.sc. Nikola Mirošević, dipl.iur. Želimir Bašić, prof.dr.sc. Ante Kolega, prof.dr.sc. Igor Borzić, prof. Sani Sardelić i prof. Tonko Barčot.
Legenda i istina
Detalje legende objasnila nam je kustosica Gradskog muzeja Grada Korčule Sani Sardelić koja je i stručnjakinja za otočne viteške plesove, inače usko povezane s lokalnim legendama. - Ovaj je skup otvorio pitanje datacije samog događaja, ali ono u što sam sigurna jest da u svakoj legendi s kojom sam se do sad susrela ima elemenata istine, u to nema dvojbe. Ako generacije toliko dugo vjeruju u jednu priču, ako je zajednica stotinama godina interpretira, to je dovoljno snažan argument da u toj legendi ima i istine. U kojoj su se mjeri događaji iz priče zbili, o tome se može raspravljati - zaključila je Sardelić.
