Samo jedna mačka i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 420 tisuća mačića, a napuštene mačke često su meta i zlostavljanja, trovanja i ubijanja, da ne spominjemo kako su često neugodan dodatak restoranskih terasa u gradu koji živi isključivo od turizma.
Koliko je kastracija i briga za mačke lutalice važna ističu iz udruge MayaCat Rescue Korčula osnovane 2019. godine. Trenutno je vode dvije volonterke, Mila i Lidija, a udruga je neprofitna, humanitarna i dobrovoljna. Ciljevi i svrha osnivanja su prvenstveno provođenje kastracije mačaka, liječenje i zbrinjavanje bolesnih, uličnih mačaka te pomoć pri udomljavanju napuštenih mačaka.
„U protekle tri godine smo uz pomoć donacija kastrirali 1.282 mačke, na skrb smo preuzeli 226 mačića, odnosno mačaka od čega smo 171 mačku uspješno udomili. U samo tri godine aktivnog djelovanja preko dvije tisuće mačaka dobilo je našu pomoć. Također, nastojimo uvijek pomoći s podmirenjem veterinarskih troškova i neophodnih operacija vlasnicima životinja s lošijim imovinskim stanjem“, ispričala nam je volonterka Mila.
Udruga ne posjeduje sklonište niti stacionar, štićenici su smješteni u privatnim stanovima volonterki, u veterinarskoj ambulanti ili na plaćenom smještaju do udomljenja. Unatoč redovitim i mnogobrojnim udomljenjima, volonterke neprestano imaju preko 50 mačaka na vlastitoj skrbi od kojih je većina spašena od smrti te je neophodno liječenje i pružanje redovite veterinarske pomoći. Upravo zbog toga, sva angažiranost malobrojnih volontera nije dovoljna bez financijske potpore kako bi pokrili mjesečne troškove hrane i veterinara, zaključuju iz udruge.
A troškovi nisu mali, za hranu i osnovne lijekova potrebno je u prosjeku osam tisuća kuna mjesečno dok se mjesečni troškovi kod veterinara kreću između 25 do 30 tisuća kuna. Prije odlaska u nove domove sve mačke su veterinarski obrađene, čipirane, kastrirane, tretirane za unutarnje i vanjske nametnike, te cijepljene protiv zaraznih mačjih bolesti i bjesnoće. Pri udomljenju potpisuje se ugovor s udrugom i sa svakim od udomitelja volonterke su u redovnom kontaktu.
„Sve štićenike posredujemo većinom u paru, isključivo kao članove obitelji, u kućne, sigurne uvjete s ograđenim vrtovima ili balkonima. Osigurana im je veterinarska skrb i imaju društvo mačaka ili drugih životinja. U zadnje tri godine okupile smo divnu zajednicu ljudi i pratitelja na društvenim mrežama koji zaista cijene naš rad i predanost. No sve je to kap u moru, i nije dovoljno“, poručuje Mila.
Glavni cilj udruge je smanjiti populaciju uličnih mačaka na otoku te na taj način spriječiti širenje zaraza i bolesti koje su postale sve rasprostranjenije. Od lipnja 2021. godine provode veliki projekt besplatnog kastriranja mačaka s otoka Korčule i Općine Orebić kako bi smanjili nekontrolirano razmnožavanje uličnih mačaka uzrokovano djelovanjem čovjeka. Projekt besplatnog kastriranja omogućen je putem donacija i trenutno je financiran u potpunosti od strane zagrebačke firme Virtus poslovno savjetovanje d.o.o. pod vodstvom Tajane Barančić, koja je od lipnja do danas za ovaj projekt udruzi donirala nevjerojatnih 120 tisuća kuna! Do danas je kastrirano i obrađeno preko 800 mačaka, no, kako ističu volonterke, tek su na pola puta ostvarenja cilja i vidljivih rezultata smanjenog broja uličnih mačaka, posebice u ljetnoj sezoni kada ih ima najviše.
Mačke donose na svijet mačiće tri puta godišnje te ukoliko se započeti posao ne završi, u kratko vrijeme će sve napravljeno biti bačeno u vjetar, ističu volonterke. Zato je ključno uključivanje jedinica lokalne samouprave, program su nedavno Gradu Korčuli, ostalim općinama na otoku i Općini Orebić. Zatražili su njihovu financijsku podršku, a izgledno je da će uspjeti zaposliti i jednu osobu.
„Do danas smo dobili djelomično pozitivan odgovor općina na našu molbu. Potporu smo dobili od Grada Korčule, Općine Lumbarda i Općine Vele Luke u vidu osiguranih financija za 2022. godinu što će nam uvelike pomoći da pokrijemo trošak zaposlenja jedne osobe za naredno razdoblje od godine dana. Gradonačelnica Grada Korčule, Nika Silić Maroević, itekako je svjesna problematike i odgovornosti jedinica lokalne samouprave u poštivanju Zakonu o zaštiti životinja Republike Hrvatske. Prihvatila je našu ideju o financiranju izgradnje registriranog skloništa za mačke koje bi bilo medu prvima u Hrvatskoj i služilo kao pozitivan primjer ostalim gradovima i otocima na kojima najčešće postoji problem nekontroliranog razmnožavanja uličnih mačaka. Nažalost, načelnik Općine Smokvica, Kuzma Tomašić, i načelnik Općine Blato, Ante Šeparović, odlučili su ignorirati naš poziv za suradnjom te od njih do danas nismo dobili nikakav odgovor. Nadamo se da će se i to uskoro promijeniti jer sve češće nam se javljaju turisti tijekom ljeta upravo iz Brne i Prižbe zbog mačaka i mačića u izuzetno lošem stanju, s infekcijama i tumorima pa im je potrebna veterinarska pomoć. Uključili smo i Općinu Orebić iz razloga što smo na poziv građana veći broj mačaka kastrirali i preuzeli upravo iz tamo. Očekujemo podršku načelnika Tomislava Ančića“, odlučna je Mila.
Mila nam otkriva kako su volontirajući proteklih godina uvjerene kako na otoku nema dovoljno empatije i osjetljivosti za problem prekomjernog razmnožavanja mačaka. Njihov je dom najčešće ulica i kontejner, a većinom žive u lošem zdravstvenom stanju. Vrijeme je da se to krene mijenjati, a stanovništvo educirati. Vrijeme je da se krene govoriti o kastraciji mačaka jer na otoku nitko nikad nije organizirao akcije za kastriranje uličnih mačaka osim MayaCat udruge. Iako živimo u 21. stoljeću, još se uvijek često susrećemo sa slučajevima bacanja otrova, otkriva, što je nezamisliv i brutalno surov način za smanjivanje njihovog broja.
Projekt uličnih mačaka UHVATI-KASTRIRAJ-VRATI predstavlja najhumaniji, najjeftiniji i najučinkovitiji način smanjenja populacije uličnih, napuštenih mački kojim se ujedno smanjuje i njihova patnja i stradavanje. Kastrirane životinje žive zdravije i duže od reproduktivno aktivnih, bilo kućnih ili onih mačaka koje izlaze ili borave vani. Mačku je najbolje kastrirati prije prvog tjeranja, što znači negdje od četvrtog mjeseca starosti, nakon primljenog cjepiva. Životna dob nekastrirane mačke je u prosjeku 5 godina, dok kastrirane dožive starost do 20 godina. Smanjen je rizik od mačje side i mačje leukemije, smanjen je rizik od tumora mliječnih žlijezda i upale maternice, smanjena agresivnost i bolesti među mačorima, manje lutaju i ne stradavaju na cesti, nabrajaju.
„Zahvaljujući našim vrijednim veterinarima koji nas prate u stopu, Dr. Sergiju Viloviću i Dr. Mirni Vilović koja je podigla naš rad i znanje na jednu novu razinu i praktički postala dio našeg tima, mačke nakon bezbolnog zahvata cijepimo, tretiramo od nametnika, saniramo rane i tumore ukoliko ih ima, te označavamo desno uho prije povratka u njihovo stanište. Vrijeme je da prestanemo slati negativnu sliku u svijet o našem otoku kao turističkoj destinaciji koja ne vodi brigu o životinjama, pogotovo jer turisti danas objavljuju fotografije na internetu i društvenim mrežama kao nikada do sada. Gosti s područja cijeloga otoka i poluotoka zovu nas tijekom ljetne sezone i mole da preuzmemo napuštene mačiće i ulične ili vlasničke mačke lošeg zdravstvenog stanja. Situacija je davno postala neodrživa, kako za nas volontere, tako i za veterinare. Vrijeme je da prestane zatvaranje očiju u nekim općinama, tražimo da se konačno krenu poštivati zakoni!“, poručuje Mila.