Na svečanoj sjednici županijske Skupštine održanoj 10. svibnja u dubrovačkom kazalištu Marina Držića, povodom Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana zaštitnika sv. Leopolda, korčulanski fotograf i publicist Neven Fazinić primio je nagradu za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju.
„Osnova svega je da čovjek, za života, iskoristi svoj talent i usmjeri svoje nakane za neku plemenitu stvar. Nadam se da je ono što radim plemenito, da sam napravio i ostavio nešto za buduća pokoljenja, za generacije koje dolaze, da sam sačuvao našu prošlost pisanom riječi i fotografijom“, rekao je Neven Fazinić, dobitnik nagrade za koju su ga županiji prijavili VU Kumpanjija iz Pupnata, KPD Bratska sloga i sve tri korčulanske bratovštine koje je, među ostalim, zadužio i napisanim knjigama.
Neven Fazinić rođen je 1950. godine, odrasta i završava gimnaziju u Korčuli, a potom i za zvanje inženjera telekomunikacija u Zagrebu. Više od 50 godina bavi se dokumentarnom i umjetničkom fotografijom, snimanjem i izradom video-dokumentaraca te prikupljanjem, zapisivanje, sistematiziranjem i publiciranjem materijala vezane za otoke Korčulu, Lastovo, Mljet i poluotok Pelješac. Autor je čak pet filmova i to Korčulanski vjetrovi, More u srcu i oku, Korčulanske crkve, Korčulanski običaji i Speleološka bogatstva otoka Korčule.
Kad kažemo da je fotograf, to nam zvuči kao eufemizam. Iako ističe da je fotografiji uvijek pristupao dokumentarno, priznaje da su gotovo uvijek, bez posebnog htijenja, s pomoću njegovog objektiva nastajale slike koje imaju i umjetničku vrijednost što je rezultiralo brojnim izložbama. Jedna od značajnijih izložbi je ona u korčulanskoj crkvi Gospojinoj pod nazivom Korčulanski kameni grbovi za koju je snimio 491 fotografiju grba. Njegove su fotografije objavljene u turističkim vodičima, kalendarima i kartolinama pa možemo reći da je upravo on zaslužan za nestvarno modro-zelenu i kamenu estetiku otoka kakvu već desetljećima doživljavaju i Korčulani i svi oni koji otok posjećuju.
Nećemo pogriješiti kad kažemo da je Neven Fazinić najplodonosniji autor današnjice, ne samo na otoku Korčuli, već i šire. Malo tko se može pohvaliti brojnim izložbama fotografija, dijaprojekcijama, prezentacijama pa onda i s točno 20 objavljenih knjiga, od zbornika otočnih i poluotočnih, do zapisa i sjećanja na zaslužne Korčulane, retrospektivne poglede kroz arhivske građe do detaljne analize korčulanske drvene brodogradnje, klesarstva i kamenoklesarstva pa čak i nematerijalne baštine poput poslovica i uzrečica. Osim što je napisao, uredio i pronašao izdavača za 20 knjiga, Neven je još toliko knjiga, čak i malo više, napisao i pripremio, ali su još neobjavljene čekajući prst sudbine, odnosno financijski angažman kako bi se tiskale.
Ako ste mislili da je to sve, varate se! U Nevenovom domu na Kikirišu nalazi se pravi, mali, privatni, arhivski centar! U njegovim fasciklima pronaći ćete dokumentirano, fotografirano i zapisano sve, ali baš sve što ima ikakve veze s otokom, baš svaki oblik otočne povijesno-kulturne baštine, od crkava, kamenih križeva i grobova, stabala, grmova i biljaka, recepata za hranu i stare, zaboravljene lijekove do ljudi koji su na bilo kakav način ostavili bilo kakav trag, a da je značajan Korčuli. Ipak, on nije samo fotograf i kroničar, najveća vrijednost njegovog pregalačkog rada je razgovor s mještanima, generacijama koje nestaju, a s njima i sva krhka, nematerijalna kulturna baština. Kroz razgovor s kazivačima, Neven prikuplja i zapisuje sjećanja, priče, informacije o ljudima, okolnostima i povijesti našeg otoka i šire. Danas se u njegovom privatnom arhivu može pronaći oko 500 tisuća fotografija, pisanih materijala, dokumentarnih i tonskih zapisa.
„Već godinama radim na projektu Korčulanska kronika. Istražujući u arhivu, pronašao sam brojne zanimljive dokumente kroz stoljeća, tužbe ili anegdote, ponekad smiješne, zabavne i zanimljive, najčešće iz svakodnevnog života koje sam sačuvao na 1200 stranica. Uživam u tome. Najteži dio ovog posla je pronaći nekoga tko će ti dati novac za nešto što nema cijenu, na što sam ja utrošio sate i sate rade, a da sam od toga financijski nemam ništa“, priznaje nam Neven.
Osim pronalaženja financija, Nevenova najveća boljka je suvremena tehnologija, otkriva nam da mu je nadimak „20. stoljeće“ što dovoljno govori o njegovim afinitetima prema mailovima i kompjutorima. U digitalizaciji ogromnih količina podataka pomogli su mu Đuro i Ante kojima se ovim putem zahvaljuje. Osim toga, Korčulani će za Nevena reći da je osebujne naravi i bit će u pravu, nerado priznaje da mu nagrade išta znače, no ova posljednja podsjetila ga je na djetinjstvo.
„Svaki mi je odlazak iz Korčule problematičan, da moram putovati do Zagreba, imao bih problema deset dana prije“, ističe u svom prepoznatljivom stilu te nastavlja – „Ali, priznajem, bilo je lijepo primiti ovu nagradu, u kazalištu Marina Držića gdje sam zadnji put bio s pokojnom majkom još kao dijete. Gledali smo Dunda Maroja, sjećam se samo jedne scene, majka bi danas sigurno bila ponosna“.
Neven je zaista svojim radom zadužio grad, otok i poluotok, ali šire. Njegov rad je životni projekt koji traje zauvijek i nikad ne prestaje i radi kao perpetum mobile na pogon ljubavi.
Nevenova pronicljivost i izravnost ponekad će vas uvjeriti da te ljubavi nema, ali svima koji ga dovoljno dobro ne poznaju dovoljno je istaknuti količinu sati utrošenih u arhivu ili izraz lica dok u rukama drži neki zanimljivi, stoljetni, požutjeli dokument pun prašine koji će još jednom, po tko zna koji put, probuditi želju za istraživanjem.
Osim Nevena, još je jedan Korčulanin na svečanoj sjednici dobio priznanje i to posthumno za životno djelo. Radi se o dr.sc. Nikoli Miroševiću, redovitom profesoru Agronomskog fakulteta u Zagrebu, jedom od najvažnijih vinogradarskih i vinarskih znanstvenika poslije drugog svjetskog rata koji je ostavio dubok trag u znanstvenom, nastavnom, stručnom i publicističkom radu o uzgoju vinove loze. Neven o njemu ima samo riječi hvale te kroz smijeh ističe kako još nije njegovo vrijeme za nagradu za životno djelo. Još se pokoja knjiga treba napisati i objaviti, otkriva nam kako će uskoro svjetlo dana ugledati izdanje posvećeno korčulanskim škojima.