KAKO TO IZGLEDA NA OTOKU
Na otoku Korčuli, realnost je nešto drugačija. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, gospodarenje otpadom u nadležnosti je jednica lokalne samouprave, Grad ili općina s više od 1.500 stanovnika, dužni su osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnosg dvorišta. Dok se zapadni dio otoka može pohvaliti s dva reciklažna dvorišta, Smokvica, Korčula i Lumbarda otpad još uvijek odlažu na deponiju Kokojevica u Lumbardi za koje otočani kažu kako „puca po šavovima“. Sitnica, najveće odlagalište na zapadnom dijelu otoka, je za sad sanirano dok na prostoru Grada Korčule postoje čak dva divlja odlagališta kojima se odlaže glomazni i građevinski otpad, a zelenilo se spaljuje. Za detalje smo pitali otočne načelnike i direktore komunalnih poduzeća.
BLAĆANI I VELOLUČANI NISU KOMPLICIRALI
Prvo reciklažno dvorište na otoku otvoreno je u Općini Blato u srpnju 2019. godine, godinu dana nakon otvoreno je i reciklažno dvorište u Veloj Luci. Priča o ova dva reciklažna dvorišta je slična, u Blatu je realizacija ideje o reciklažnom dvorištu započela već 2004. godine, kad je lokacija uvrštena u prostorni plan općine te je kupljeno zemljište.
Građevinsku dozovu Blaćani su dobili još 2016. godine, a s potpunom dokumentacijom projekt su prijavili na Operativni program Konkuretnost i kohezija gdje su ostvarili 85 posto bespovratnih sredstava od ukupne vrijednosti projekta. A, ukupna vrijednost projekt je gotovo tri milijuna kuna, što znači da je Općinu Blato reciklažno dvorište koštalo oko 870 tisuća kuna. Dvorište danas radi punom parom, u dijelu Krtinja zauzima preko tisuću kvadratnih metara, a u nešto više od jedne godine prikupljeno je preko 150 tona odvojeno sakupljenog otpada. Osim toga, Blaćanima je podijeljeno i 300 kompostera, a mogu se pohvaliti i sjeckalicom za usitnjavanje biljnih ostataka. Ono što je najvažnije, ističe načelnik Blata Ante Šeparović, je edukacija gađana kako putem informativno-obrazovnih aktivnosti.
S time se složila i načelnica Vele Luke Katarina Gugić. Reciklažno dvorište je osigurana infrastruktura za sakupljanje odvojenih komponenti komunalnog otpada, no provođenje informativno-obrazovnih aktivnosti će zaista povećati stopu odvojeno prikupljenog komunalnog otpada kao jednog od preduvjeta smanjenja količina otpada.
Kao i Općina Blato, Velolučani nisu komplicirali s izgradnjom reciklažnog dvorišta. Dolaskom u općinu, načelnica Gugić našla je riješene imovinsko-pravne odnose za izgradnju dvorišta pa je, uz pomoć Fonda za zaštitu okolišta, 2017. godine doviršena projektna dokumentacija. Kao i u Blatu, projekt je financiran Kohezijskim fondom s 85 posto bespovratnih sredstava. Ukupna vrijednost projekta je 3 i po milijuna kuna, od čega je Vela Luka sudjelovala s nešto više od 600 tisuća kuna.
Otpad koji se danas zaprima u veloluškom dvorištu je ambalaža od papira i kartona, ambalaža od metala, staklena ambalaža, ambalaža od plastike,odjeća, tekstil, glomazni otpad, elektronički otpad, baterije i akumulatori, biorazgradivi otpad, jestiva ulja i masti,boje, ljepila i smole, deterdženti, lijekovi, građevni otpad iz kućanstava, problematični otpad, otpadni tiskarski toneri, otpadne gume i oštri predmeti.Reciklažno dvorište Vela Luka opremljeno je i Roto komposterom koji je namijenjen usitnjavanju granja te Hidrauličnom balirkom s perforatorom koja je predviđena za prešanje i baliranje otpadnog papira plastične ambalaže i ambalažne folije. U veloluškom se reciklažnom dvorištu nalazi i „Kutak za ponovnu uporabu“ u koju je moguće donijeti još uvijek funkcionalne stvari koje se ne koriste, primjerice knjige, igračke, elektroničku opremu, male kućanske aparate, bijelu tehniku i ostalo, a koje mogu poslužiti nekome drugome za daljnje korištenje.
„Da smo veliku pozornost u protekle tri godine posvetili projektima gospodarenja otpadom, gorućeg problema u Hrvatskoj, govore i naši realizirani projekti, sanacija deponija Sitnica, izgradnja reciklažnog dvorišta, nabavka komunalne opreme (kompostera, kanti, nabavka kontejnera) novo komunalno vozilo“, istaknula je načelnica Gugić.
ZAPELO NA IMOVINSKO-PRAVNOM PITANJU
Dok Vela Luka i Blato računaju tone otpada koje prikupljaju u reciklažnim dvorištima, Grad Korčula tek rješava imovinsko-pravne odnose, a još uvijek nije jasno gdje će reciklažno dvorište biti izgrađeno. Već je nekoliko puta premiještano na različite lokacija, a detalje smo pitali gradonačelnika Korčule Fabrisa, zamjenika Šale i direktora KTD-a Hober Ćenana, odgovor su nam poslali iz gradske uprave.
Grad Korčula je, kao i ostale otočne općine, financiranje projektne dokumentacije za izrgadnju reciklažnog dvorišta zatražio od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost još 2013. godine. Tada je reciklažno dvorište bilo predviđeno na lokaciji Česvinica, no godinu dana nakon Gradsko vijeće donosi odluku da se lokacija reciklažnog dvorišta mora izmjestiti najmanje tisuću metara zračne linije od semafora u naselju Žrnovo, iako je zemljišto na Česvinici bilo prikladno i u svlasništvu Grada, kako stoji u odgovoru. Gradsko je vijeće poslušalo glas građana koji nisu bili zadovoljni lokacijom budući da se Česvinica nalazi tek nekoliko stotina metara zračne linije od žrnovske osnovne škole. S traženjem nove lokacije započinju problemi Grada Korčule.
„Reciklažno dvorište potom je planirano u Gospodarskoj zoni Lokva kako bi se što prije realizirala izgradnja, a Gradsko vijeće je u veljači 2018. odobrilo kupnju zemljišta. Nedugo nakon donošenja odluke, Grad je obaviješten da je došlo do zabilježbe sudskog spora oko utvrđivanja vlasništva nad predmetnim nekretninama što je onemogućilo realizaciju izgradnju do okončanja sudskog spora. Prije mjesec dana Grad je obaviješten da je sudski spor okončan pravomoćnim rješenjem te smo kontaktirali vlasnike i stupili u pregovore oko realizacije“, poručili su iz Grada Korčule.
No, kako doznajemo, malo je vjerojatno da će Reciklažno dvorište biti na Lokvi, postoji i treća lokacija na kojoj se planira izgradnja reciklažnog dvorišta. Radi se Gospodarskoj zoni Dubovo, zemljište je u vlasništvu države, a projektna dokumentacija je u izradi, kako doznajemo iz Grada. Osim dvorišta, na Dubovu je planirana sortirnica za suhe reicklate, kompostane i pretovarna stanica za cijeli otoka za Centar za gospodarenje otpadom (CGO) za Dubrovačko-neretvansku županiju Lučino razdolje. Ova je lokacija već unesena u Prostorni plan županije.
Dok u Gradu traže lokacije za reciklažno dvorište, divlji deponiji rade punom parom. Deponij kraj trajektnog pristaništa već se nekoliko puta zapaliozbog čega su intervenirali vatrogasci, a nedavno je otvoreno i odlagalište građevinskog otpada uZlopoju gdje se spaljuje i zelenilo koje prikupi KTD Hober. Grad je u nabavci iverača, sjeckalice, kako su poručili, trbao bi biti na raspolaganju početkom sljedeće godine. U fazi nabave je i mobilno reciklažno dvorište za koji su odobrena sredstva iz natječaja, a zeleni otoci kreću sljedeći tjedan, poručuju iz Grada.
Čekanje Grad Korčulu prilično košta, budući da većinu otpada odlažu na deponiju Kokojevica u susjednoj Općini Lumbardi. U 2019. godini KTD Hober za deponiranje otpada na Kokojevici izdvojio je više od 800 tisuća kuna. Priličnu svotu za odlaganje na Kokojevici izdvaja i Općina Smokvica koja nema zakonsku obavezu izgradnje reciklažnog dvorišta budući da ima manje od 1.500 stanovnika. Kako doznajemo od smokviškog načelnika Kuzme Tomašića,Komunalno poduzeće Krublić iz Smokvice lumabrajskom KTD-u Mindel plaća tonu otpada 200 kuna plus PDV, a općina još 70 kn eko rente. Kao i sve ostale otočne općine, i Smokvica polaže nade u županijski CGO Lučino razdolje, no pitanje je kad će centar započeti s radom.
Dok Lučino razdolje ne počne s radom, Kokojevica je glavni otočni deponij na kojem miješani komunalni otpad odlažu Lumbarda, Korčula i Smokvica, gotovo 10 tisuća stanovnika! Nevjerojatno je da u 21.stoljeću prekrasne uvale južne strani otoka leže doslovno ispod hrpe smeća, no otočanima ništa drugo ne preostaje pa je u prvih 10 mjeseci 2020. godine na Kokojevici odloženo više od 1.500 tona otpada koji se ravna, zbija u slojeve i prekriva s nekoliko milimetara jalovine. Kako doznajemo od KTD-a Mindel, jedna tona otpada košta 190 kn, a cijena je formirana da odlagalište nema dobiti.
Ipak, Lumabrda prednjači kad je u pitanju gospodarenjem otpadom na istočnom dijelu otoka. Kontejneri u koje se bez reda baca miješani otpad u Lumbardi već neko vrijeme ne postoje, svaka kuća ima svoju zelenu kantu, a papir i plastika se bacaju u plave, odnosno žute spremnike na nekoliko lokacija. Samo s tim jednostavnim potezom, Lumbarda je prilično smanjila prizvodnju otpada, 2016. godine na kokojevici je odloženo 1080 tona otpada iz Lumbarde, a 2019. nešto više od 800 tona. Osim toga, Lumbarda je krenula u izgradnju reciklažnog dvorišta na području Kokojevice, iako za to nema zakonsku obavezu.