Nakon otvorenog pisma koje je korčulanskoj gradonačelnici Niki Silić Maroević jučer uputilo deset tamošnjih obitelji, nezadovoljnih što se novim Prostornim planom Grada Korčule ne bi mogli graditi stanovi, oglasio se i prozvani zagrebački arhitekt Otto Barić, član savjetodavnog tijela u izradi PP-a:
- Prije nekoliko mjeseci gradonačelnica Korčule pitala me želim li se priključiti stručnom savjetu koji radi na trećim Izmjenama i dopunama Prostornog plana Korčule. Pristao sam jer, iako mi je ured u Zagrebu, više od šest godina živim na Korčuli pa i mene muče urbanistički i komunalni problemi otoka. Jesenas me na kavi sreo jedan od investitora i pitao što mislim o lokaciji gradnje na području Svetog Nikole. Rekao sam da ću provjeriti i reći im ima li smisla. Naravno da se svaku lokaciju može urbanizirati, ali ostaje pitanje što od toga ima investitor, a što lokalna zajednica. Onda je tema izgradnje u veljači došla pred naš Savjet u kojemu su uz mene još četiri kvalitetne kolege iz Korčule. Ja sam u međuvremenu provjerio na terenu i zaključio da je posrijedi još uvijek kvalitetan dio park šume Hober. Mislim da Grad Korčula od proširenja gradnje tu neće dobiti ništa posebno i procijenio da još nije nužno proširenje u zonu park šume - kazao je Barić koji je u stambenoj zoni Dominče već bio angažiran na izgradnji pedesetak stanova za mlade:
- Nakon 40 godina iskustva u arhitektonskoj i urbanističkoj struci, ali i mog angažmana u Dominčama, mogu reći da Grad Korčula ne bi imao koristi od investicije u prak šumi, a tako misle i ostali članovi savjeta. Istina, mi smo stručno savjetodavno tijelo, a Grad Korčula, odnosno Gradsko vijeće donose konačnu odluku, no ja ne odstupam od stava da spomenuto područje još nije nužno urbanizirati. A oni žele urbanizirati cijeli potez šume. Prije 20 godina kupili su ga od Crkve kao negrađevinsko zemljište, no morali su biti svjesni da to zeleno područje u prostorno-planskoj dokumentaciji možda nikad neće postati žuto - istaknuo je Otto Barić i dodao kako na njega nije bilo nikakvih pritisaka od investitora:
- Većinu njih osobno poznajem, nije bilo neugodnosti. Jedan investitor me kontaktirao nakon sastanka Savjeta održanog putem Zooma i pitao zašto sam promijenio stav i protivim se izgradnji. Rekao sam mu da je moj stav isti i da smatram kako u park šumi još ne treba graditi. Prozvan sam da sam projekt sličan korčulanskom imao u Cavtatu, no to nije točno. Bez obzira na sličnost pozicije i početnih pretpostavki, ta cavtatska zona bila je urbanizirana i vodila se kao stambena. A u prostornim planovima velika je razlika između zelenog i žutog - zaključio je zagrebački arhitekt.
Korčulanski investitori su, podsjetimo, zamjerili gradonačelnici Silić Maroević što je, kako su naveli, svoje izlaganje o prostornoj dokumentaciji svela uglavnom na obrazlaganje zašto na njihovu zemljištu (niti uz najveću predloženu zaštitu prostora, koja nikad prije nije provedena u Korčuli) neće biti dozvoljeno graditi.
- Vaši javno izneseni stavovi nas posebno žaloste jer se radi o prvom planu nakon skoro 20 godina u kojem postoji nesmetana mogućnost širenja građevinskog područja i razvitka Grada. Posebno nam smeta i to što nikada do sada nije bio slučaj da se ističe uloga tzv. savjetodavnog tijela u izradi Prostornog plana. Radi se, naime, o skupini stručnjaka odabranih po Vašem izboru, koja de jure nema nikakve ovlasti u donošenju prostornih planova. Zbog toga smatramo da Vam je savjetodavno tijelo poslužilo samo kao izlika da našim zahtjevima ne izađete ususret - negodovali su investitori.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....