13. Korčulanskom školom obilježava se 30 godina osnutka Centralno-istočne mreže za rodnu ravnopravnost. Zoran Milanović: „Bio sam i bit ću na strani slobode i prava na izbor!“

U tijeku je Korčulanska škola, jedinstveni politički i ideološki prostor za dijalog i promišljanje s naglaskom na rodnu ravnopravnost čije će 13. izdanje okupiti više od 75 sudionika u sklopu bogatog programom kojim će se obilježiti i 30. rođendan Centralno-istočne mreže za rodnu ravnopravnost.

Lena Hjelm Wallen, bivša premijerka i ministrica vanjskih poslova Švedske te bivša predsjednica Europskog foruma za demokraciju i solidarnost, Borko Stefanović, zastupnik i predsjednik Odbora za vanjske poslove Narodne skupštine Srbije te potpredsjednik Stranke slobode i pravde, Björn von Sydow, bivši ministar obrane Švedske, zastupnik i predsjednik Europskog foruma za demokraciju i solidarnost, Kido Koenig, predstavnik nacionalne političke zaklade i direktor Zaklade Max van der Stoel, Laszlo Andor, bivši povjerenik Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju, voditelj odjela za ekonomsku politiku na Sveučilištu Corvinus i mnogi drugi okupili su se u petak i subotu, 30. i 31. kolovoza, u kino Sali Centra za kulturu u Korčuli kako bi obilježili 30. godišnjicu osnivanja CEE Gender Networka te kako bi održali 13. Korčulansku školu s naglaskom na rodnu ravnopravnost i ženska prava istražujući rodni jaz u plaćama i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu.

Centralno-istočna europska mreža za rodnu ravnopravnost (CEE Gender Network) s ponosom obilježava 30 godina postojanja, kako je istaknuto tijekom zanimljivih i dinamičnih razgovora i predavanja.  Osnovana 1994. godine u okviru Europskog foruma za demokraciju i solidarnost, mreža okuplja ženske organizacije, zaklade i grupe iz socijaldemokratskih, lijevih i progresivnih političkih stranaka te organizacija civilnog društva u Srednjoj Europi, posebno na zapadnom Balkanu.

Tijekom 30 godina, glavni ciljevi ostaju nepromijenjeni, ciljevi poput promicanja osnaživanja žena i integriranja rodne ravnopravnosti u glavne strategije, politike i programe lijevo-centrističkih, progresivnih i socijaldemokratskih političkih stranaka.

U tom kontekstu, Korčulanska škola ima posebno mjesto budući da se radi jedinstvenom prostoru za slobodno promišljanje i dijalog o aktualnim i ključnim ideološkim i političkim pitanjima s naglaskom na rodnu ravnopravnost. Ovogodišnja tema Korčulanske škole fokusirat će se na transformacije politike kroz prizmu roda.

Davne 1963. godine poznati profesori, akademici i filozofi iz Zagreba i Beograda osnovali su „Korčulansku ljetnu školu“ na kojoj su, u formi otvorenog razgovora, promišljali o socijalizmu i socijalnoj demokraciji. Školu su prepoznali i uskoro joj se pridružili neki od najpoznatijih svjetskih mislioca i političara, a kultni časopis Praxis kojeg je škola iznjedrila, ostao je do danas okosnica moderne filozofije socijalizma. Upravo je ljetna škola dala ideju Daši Šašić Šilović, predsjednici CIE mreže za rodnu ravnopravnost, predsjednici European Partners for the Environment i idejnoj začetnici škole da ponovi povijest i oživi korčulansku školu, ali s malo drugačijim fokusom – fokusom na ženska prava.

Na okruglom stolu održana je rasprava Socijaldemokracija 3.0 kao nastavak rasprave s prošlogodišnje škole, inače uobičajena praksa. Rasprava se nastavlja uz vremenski odmak i nove okolnosti nakon brojnih izbora u regiji jugoistočne Europe čiji su rezultati smanjili utjecaj socijaldemokracije u nacionalnim politikama, ali i izbora za Europski parlament.

Putem video zida, među ostalim, tridesetogodišnjicu je čestitao i predsjednik RH Zoran Milanović ističući kako rad mreže ima ozbiljnu tradiciju što svjedoči činjenici da borba za rodnu ravnopravnost nije jednokratna, već stalna potreba.

„Centralno-istočna mreža za rodnu ravnopravnost osnovana je u izazovnim vremenima kad smo vojno morali braniti teritorijalnu cjelovitost države, a paralelno je trebalo graditi socijalnu infrastrukturu države i jačati unutarnju demokraciju. Teme važne prije 30 godina i danas dominiraju javnim, političkim prostorom. Uvijek sam smatrao kako ravnopravnost nema alternativu i da zapisano u zakonima mora saživjeti i postati stvarna, a ne samo pravna stečevina. Bio sam i bit ću na strani slobode i prava na izbor, a vama želim puno uspjeha u daljnjem radu. Cilj nam je zajednički, ostvariti uvjete za punu političku, ekonomsku i građansku ravnopravnost bez stereotipa i prepreka“, poručio predsjednik Milanović.

Posebno emotivan trenutak bio je emitiranje kratkog videa kojim su se sudionici prisjetili osnutka mreže 1994. godine u New Yorku. Od početne ideje u njujorškom stanu Daše Šašić Šilović, do proslave 30. rođendana, promjene su vidljive, no ciljevi nisu do kraja ispunjeni pogotovo u trenutku kad Europa i svijet zaokreću desno.

„Bile smo ženski kolektiv povezan svjetonazorima, poslovima, pitanjima ženske ravnopravnosti. Uspjele smo osnovati mrežu koja je prošla kroz mnoge razvojne faze. Tada, 1994. godine, prva se faza odnosila na ratne posljedice pa se druga odnosila na socijalnu tranziciju... Shvatile smo da će sve ono dobro već napravljeno za žene otići kvragu te da moramo sačuvati učinjeno i pokušati stvoriti ravnopravno i demokratsko društvo. Društvenim aktivizmom pokrećemo razmišljanja, ali tu ne leži moć. Moć je u mijenjaju politika i institucija, a to se radi kroz političke stranke i parlamente. Mijenjati percepcije socijaldemokratskih stranaka i onda kroz njih utjecati na političke procese i institucije – to je bila naša vizija“, prisjetila se Daša Šašić Šilović početaka i ciljeva mreže.

Sutra, u subotu 31. kolovoza, sudionike očekuje jednako zanimljiv program. Raspravljat će se o politikama i odgovorima na napade na feminističku agendu budući da se koncept rodne ravnopravnosti suočava s ozbiljnim izazovima kao što su udari desnih političkih krugova diljem svijeta pa tako i na istočnom Balkanu. Postavit će se pitanje kako socijaldemokratske i progresivne političke stranke mogu odgovoriti na te napade? Poljska i Mađarska prednjače u udaru na ljudska prava žena, no ni Hrvatska nije daleko budući da desni centar traži povlačenje Istanbulske konvencije, a femicid je i dalje u porastu s poražavajućom statistikom. Raspravljat će se i o spolnom uznemiravanju, a predstavit će se i studija o mladima Jugoistočne Europe.

CEE europska mreža je pridruženi član Stranke europskih socijalista (PES), član Žena Stranke europskih socijalista (PESW), član promatrač u Zakladi za europske napredne studije (FEPS) i strateški partner SOLIDAR-a. Također su i ambasadori EU-a za Europski stup socijalnih prava.

Prisustvovanje školi je besplatno, a program započinje u 9,30 u kino Sali Centra za kulturu u Korčuli.