StoryEditorOCM
KonavleKonavoski Božić je pepeljak, a Uskrs veseljak

Omaštena jaja na dar: Mladoj nevjesti na stotine, po dva za svakog muškog iz kuće, a ostalima po jedno...

Piše DV
9. travnja 2023. - 08:01

U Zavičajni muzej u Čilipima uselio se uskrsni duh. Čuvaju ga i obnavljaju svake godine marni zaposlenici Muzeja i galerija Konavala koji u blogu ‘Samonikle priče iz Konavala‘ bilježe običaje proslave najvećeg kršćanskog blagdana na krajnjem jugu Lijepe naše.

Košić s mesom iz potkuplja

-...U Konavlima je Božić pepeljak, a Uskrs veseljak. Božić se čestita kolendavajući i stoji se uglavnom doma, a Uskrs se čestita svakojako. Od rane jutarnje mise do kasne večeri, narod se veselio, čestitao i međusobno se obilazilo.

image

Šarena pengana jaja u Zavičajnoj kući u Čilipima

Božo Radić/Cropix

Mladost bi u popodnevnim satima balala kolo po gumnima, plesalo se i pjevalo. Majke bi obilazile svoje tek udane kćeri noseći im stotine omaštenih jaja. Po dva za svakog muškog iz kuće, a ostalima po jedno. Taj se običaj zvao nosit košic, a odvijao se samo u prvoj godini braka mlade nevjeste. A mlada nevjesta bi nakon toga darivala jajima cijelo susjedstvo. I danas je taj običaj živ.

Uoči blagdana, dok zvoni Glorija, djevojke će se još jednom umiti u cvijeću, jednako kao i na Cvjetnicu. A nakon Glorije netko bi se popeo u potkuplje i skalao košić sa suhim mesom koje je ostavljeno na Pepelnicu – post je bio gotov. U vremenima kad se teško radilo, a koja su bila oskudnija hranom, nemrsna i posna prehrana bila je velika osobna žrtva, naročito mlađima. Vraćanje mesa na trpeze momenat je koji spominju svi stariji kazivači, sjećajući se kako su ga posljednji put jeli o pokladama... - zapisuju blogeri iz MiGK.

- Subotom se mijesilo slatko, mastilo jaja i cvijećem kitilo kopice za nosit blagoslov u crkvu. Na uskrsno jutro ubrala bi se mlječika ili u Konavlima mlječara, koja bi se zakitila za sve pragove od vrata i u rupe, a negdje uz njega stavilo bi se i malo brštana. Vjerovalo se da je za zaštitu od zla, a i od zmija. Crkve su bile okićene svim mogućim cvijećem kojega je u to vrijeme bilo u izobilju i oko kuće i u divljini. Uz cvijeće, do Uskrsa se u kući njegovala mlada pšenica ili proklijala leća koju su žene na dan Blagovijesti natopile da proklija. Ta pšenica bila je namijenjena kićenju crkve. (...)

image

Konavoske pisanice svih boja i uzoraka

Božo Radić/Cropix

Pekao se cijeli jagnjić...

Nakon mise odlazilo se po svim kućama gdje su stari i nemoćni kako bi im se zaželio sretan Uskrs. Veselje jednima, veselje drugima, a do objeda bi mladost obišla sve seoske stare čestitajući im i pitajući ih za zdravlje. Djeca bi u svakoj kući dobivala i dijelila jaja kojima su se igrali, tuckali i gostili narednih dana. Korotne kuće nije se zaobilazilo, s manje buke i s više poštovanja čestitao bi se i tu Uskrs. U Vitaljini je zabilježeno da se blagoslov hrane nosio na Uskrs ujutro, svaka obitelj po svoj zavežljaj te da se iz njega nakon mise davalo maštena jaja ministrantima i pjevačima. Svak je dao po jedno jaje.

Na Uskrs je u Konavlima obavezno bio mesni objed, uglavnom janjetina ili kozletina. U velikoj familiji ispekao bi se cijeli jagnjić, a činilo se i juhu. U ovo doba godine već bi bilo svakojakog luka i zeleni, pa je uskrsni objed trebao biti zaista velika gozba. Uz bedru, jaja, mladi i sušeni sir, na trpezi je svega bilo. Ako je bilo dobrog vremena, za Uskrs je bilo domaće salate, a ako bi Uskrs pao ranije, salata bi bila od samoniklog bilja, raznih žućenica, radića i drugih izdanaka - bilježe blog i nastavljaju:

Od Uskrsa do Malog Uskrsa na trpezi je obavezno stajao okrugli kruh, brašenica sa svijećom u sredini (...) Brašno se prosijavalo po dva puta da kruh bude što finiji, a radile su se brojne inačice s mlijekom i jajima, teharice, uskrsne pogače i drugi slatki kruhovi. Ako bi bilo zaručenih momaka u kući, ta bi za Uskrs imala i više slatkoga.

image

Ljuske luka, lučina, za penganje jaja po starinski

Cropix/

Buduće nevjeste u kuću budućeg muža poslale bi najfinije teharice s jajima, ukućanima na veselje, nje famiji na diku. Osim kruhova svih vrsta, uskrsni objed je uključivao i slatko na kraju, obavezni padišpanj, štrudel ili što još.

Bijela setemana

U tradicijskom načinu života zadružnih kuća u Konavlima Uskrs je, osim što je odnosio korizmu i loše hladno vrijeme, privremeno odnosio i brige i donosio radosno raspoloženje osjećanjem zadovoljstva, punine, ponesenosti i ljepote na svim razinama. Iza Uskrsa se samo moglo na boje. Uskrsnim ponedjeljkom započinjala je Bijela setemana, a neđeja po Uskrsu zvala se Mali Uskrs. Često bi se u ponedjeljak opet namastilo jaja i radilo slatka kruha, da se sve nadoknadi. A iza toga brojalo se vesele dane, 40 do Spasova kad bi se opet djeca gostila na paši, a 50 do Duhova. U protoku vremena kroz godinu, važna je postaja Oskrsenje. Nije ni čudo da mu je u Konavlima još naziv Uskrs veseljak.

Uskrsnim ponedjeljkom započinjala je Bijela setemana, a neđeja po Uskrsu zvala se Mali Uskrs - otkrivaju nam Samonikle priče. (gb)

Rastopi vosak, uzmi penicu...

Kod penganja jaja radi se o zapravo o batik tehnici kojom se na Dalekom istoku ukrašavaju tkanine. Potreban je pčelinji vosak, koji se otopi u posudici i često drži poviše plamenika, kako se ne bi stvrdnuo. Za penganje su potrebna jaja, rastopljeni pčelinji vosak i penica, komad drvca ili obične olovke na koju se s gornje strane stavi obična glavičasta iglica.

Osim kvalitetnih materijala, za penganje jaja su ključni mirna ruka i sigurnost koja se stječe praksom.

20. studeni 2024 23:30