U kakvom ozračju Općina Konavle dočekuje Dan Općine? Je li stanje bolje nego lani u vrijeme pandemije?
Uvijek uz realni optimizam. Naglašavam ovo „realni“. Svjesni smo svih poteškoća na koje nailazimo i na koje ćemo naići zbog koronakrize koja je značajno naštetila gospodarstvu. Uostalom, svjedoci smo loših gospodarskih trendova u cijelom svijetu. Međutim, ne treba gubiti optimizam; bilo je puno gorih situacija iz kojih smo isplivali pa nema razloga da se to i sada ne dogodi. Nisam neki stručnjak, ali smiješan je narativ kako je uzrok krize nedostatak vozača ili nešto slično. Uzrok krize je zasigurno prekomjerno tiskanje novca koji se dijelio kada je gospodarstvo stalo. Međutim, koja je pozadina svega toga? To je sad pitanje svih pitanja.
Kako napreduju kapitalni projekti Općine, je li se kriza i kako na njih odrazila?
Sve smo projekte nastavili raditi i pripremati istim intenzitetom, čak smo se odlučili za neke koji nam nisu bili prioritet. Dakle, nastavljaju se radovi na kanalizacijskim sustavima, pripremamo i projektiramo izgradnju nove škole i dječjeg vrtića u Cavtatu, pripremamo se za natječaj izgradnje novoga vrtića u Čilipima, intenziviramo projektiranje gospodarske zone Čilipi, uskoro slijedi lokacijska dozvola za gradnju boćarske dvorane u Dubravci, započeli smo sa ŽUC-om rekonstrukciju ceste prema Debelom brijegu, Interreg projekt za opremanje vatrogasne službe, Interreg projekt ĆIRO II, nabavka kompostera za gospodarstvo i domaćinstva, Izmjene i dopune PPU-a Općine Konavle, „Otvorimo južna vrata Lijepe naše“ – nastavak projekta produženog boravka u vrtiću. Još je tu niz projekata koje nećemo navoditi, ali su zasigurno vrijedni i bitni za zajednicu.
Mostovac Božo Petrov pokrenuo je nedavno pitanje komasacije Konavoskog polja. Dokle se s tim došlo?
Općina Konavle započela je projekt komasacije tj. okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u Konavoskom polju. To je elementarni preduvjet za ozbiljniji razvoj poljoprivrede u Konavlima s obzirom na činjenicu da vlasnička struktura vizualno podsjeća na „tigrovu“ kožu. Mnoštvo je malih čestica, ponajviše u suvlasništvu, većini kojih nije moguće ni ući u posjed s obzirom na to da nemaju kontakt s putovima i kanalima, dakle osnovnom poljoprivrednom infrastrukturom. Zakon o poljoprivrednom zemljištu predviđa raspisivanje javnog poziva i raspodjelu zemlje poljoprivrednicama na razdoblje od 25 godina. To je važno znati i baš zbog te činjenice nužno je raspetljati gordijski čvor vlasničke strukture i okrupniti zemljište.
Ako se taj korak preskoči, onda je „status quo“ zabetoniran na sljedećih 25 godina. Tu ne smijemo kiksati. Riječ je o procesu koji je kompleksan; da nije, ne bi 30 godina stvar bila na mrtvoj točki. Zato sada ovo važno pitanje za Konavle treba riješiti na pravi način. Ne trebamo napominjati kako u novim društvenim i gospodarskim okolnostima prouzrokovanim učincima epidemije koronavirusa, stavljanje poljoprivrednog zemljišta u funkciju i proizvodnja hrane imaju posebnu važnost. U suradnji sa stručnim suradnicima iz Geodetskog zavoda Rijeka prethodno smo pripremili, odradili analizu vlasničkih odnosa i utvrđivanje stvarnog stanja na predmetnom području i definirali obuhvat komasacijske gromade.
Dosta zemljišta u Konavoskom polju vodi se kao vlasništvo RH?
Unutar komasacijskog obuhvata država je, što u vlasništvu što u suvlasništvu, čak 78 posto površine, ali i pored toga, gromada je rascjepkana na preko tri tisuće čestica s gotovo tisuću privatnih (su)vlasnika, s vlasničkom površinom koja u pojedinim slučajevima iznosi tek pola kvadrata. Možete zamisliti koji je to posao. Pored toga, u suradnji s Hrvatskim vodama izradili smo geodetski elaborat i upisali dio vodnih građevina, dio Kopačice i kanala Triploče u katastar i u zemljišne knjige na temelju Zakona o vodama.
To je nužno evidentiranje stvarnog stanja na terenu, koje se mora provesti na cijelom obuhvatu. Paralelno, usko surađujemo i s Dubrovačko-neretvanskom županijom koja je nositelj izrade predinvesticijske studije za Konavosko polje. Taj je dokument praktično nadogradnja na komasaciju, plan razvoja cjelovite poljoprivredne infrastrukture koja treba osuvremeniti poljoprivrednu infrastrukturu i proizvodnju kad se polje konačno komasira.
Naravno, sad ulazimo u fazu u kojoj nam treba i još snažnija podrška Ministarstva poljoprivrede da se proces finalizira, no moram istaknuti da smo i do sada imali snažnu potporu Ministarstva koje razumije o kakvom je problemu riječ. Pravi je cilj jasan – okrupnjene poljoprivredne površine i obrađeno Konavosko polje.
Kako ste zadovoljni turizmom u Konavlima? Primjećujete li i u čemu oporavak, gdje zapinje?
Godina je bila solidna, ali smo po rezultatima još uvijek daleko od 2019. godine, broj noćenja i prihoda je oko 45 posto u odnosu na 2019. Dakle, primjetno je da se turizam oporavlja, ali nas brinu gospodarski trendovi u svijetu koji nisu dobri te je moguća veća kriza koja značajno može utjecati na turističke tijekove.
Što je s najavljenom Gospodarskom zonom pokraj Zračne luke Dubrovnik?
Intenzivno radimo i pripremamo projekte kako bismo pokrenuli gospodarsku zonu koja bi nam osigurala kontinuitete prihoda u općinskoj blagajni. Ogroman je trud uložen dok smo dobili zemljište, ali se isplatilo. Mnoge su renomirane tvrtke izrazile interes za gradnju svojih objekata u okviru zone. Uskoro slijedi i nacionalni poziv za gradnju u gospodarskoj zoni. Sad pripremamo projektnu dokumentaciju.
Dosta se govori o izgradnji Zračne luke u Trebinju, hoće li ona ugroziti Čilipe?
Osobno tu ne vidim nikakav problem, neka svatko u svom dvorištu gradi ono što misli da mu je dobro, naravno uz uvjet da drugome ne pričinjava problem i štetu. Mene više brine način kako će se u našem susjedstvu gospodariti s vodom i otpadom. Ako se bude loše upravljalo i skrbilo o otpadu, i mi ćemo imati zagađenu vodu. Mislim da to nikome nije u interesu. U Konavlima smo toga itekako svjesni. Jedan je od naših budućih projekta i izgradnja prstena koji će omogućiti opskrbu vode za cijele Konavle iz rijeke Ljute, tako da nećemo ovisiti samo o izvoru Duboke Ljute.
Također, želim istaknuti svoje slaganje s kolegom Silvijem Nardelijem koji uvjetuje dovod vode na Ivanicu izgradnjom kanalizacije. Naime, nitko nije protiv razvoja Ivanice, ali ne možemo prihvatiti da radi neizgrađene kanalizacije i neriješenih oborinskih voda zagadimo vodotokove u Župi. Mislim da se o tom problemu malo govori, a on je od izuzetnog značaja. Zdrav okoliš nema granica; tu smo upućeni jedni na druge.
Isto tako, ovdje moram naglasiti koliko je od velikog značaja za našu županiju da se konačno započne s gradnjom centra za gospodarenje otpadom. Imam osjećaj da pojedini političari žele da ovaj projekt propadne, što nije dobro. Pitam se što mu je alternativa?
Nova Humanitarna zaklada „Otac Ivo Fjorović“ uspješno radi već mjesecima. Na kojim aktivnostima?
Da, to je dobar projekt i veseli me rad zaklade. Mislim da će se u idućem razdoblju etablirati i postati značajan čimbenik u socijalnoj skrbi naših sugrađana lošijeg imovnog stanja. Momentalno skrbimo o nekim obiteljima lošijeg imovnog stanja i uskoro raspisujemo pozivni natječaj za pet stipendija. Svaka će kuna uložena u zakladu biti pošteno i odgovorno potrošena. Ovom prilikom pozivam sve naše sugrađane da doniraju radu zaklade i na taj način pomognu studentima lošijeg imovnog stanja.
Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom i ustrajnošću prebroditi sve nastale teškoće!