Prvi put je zaronila s 13 godina i otad su je osvojila začudna podmorska prostranstva. Za cijeli život. Klara Ljubenko odrasla je uz more, u Moluntu, gdje je već kao djevojčica razvila ljubav prema ‘velikom plavetnilu’. Kao mala nije imala pojma da će za more i od mora kasnije i živjeti, no ona ionako ne bi znala drugačije. Hvali kopno, drž’ se mora za ovu bi mladu i poduzetnu Konavoku bila najdraža maksima.
Tko zna, da se rodila dalje od obale, gdje magnetska privlačnost mora nije toliko snažna, Klara bi se možda posvetila nekoj drugoj struci, ali zov dubina oko Molunta je prevladao. Nešto je s tim sigurno imala i obiteljska crta jer su mama Anita i tata Vlaho istinski zaljubljenici u more i ronjenje, a tamošnje ronilačke lokacije čisto savršenstvo:
Polja gorgonije
- Doista su iznimne, a najpoznatije su olupina potopljene austrougarske krstarice “S.M.S. Kaiser Franz Josef I”, a tu je i atraktivna podvodna špilja, razni zidovi te jedno od najljepših polja gorgonija, prekrasnih mekih koralja iz Jadranskog mora - priča nam sa zanosom Klara koja je sklonost ronjenju na najbolji mogući način povezala sa zaštitom okoliša. Zaljev Molunta koji je zbog svoje konfiguracije za kurenata često izložen plovećim i tonućim nakupinama smeća, zahvaljujući njezinom i trudu kolega ronilaca ekologa danas mnogo manje zagađen:
- To je doista nešto za pohvaliti se. Presretni smo što više pod morem nema tih gomila otpada. Nađe se tek pokoja plastična boca. A put do čistog podmorja nije bio nimalo jednostavan, organizirali smo četiri eko akcije sa stotinu ronilaca svaka, da bi uvala sada bila čista - otkriva nam Ljubenko pa se osvrće na još uvijek dominantnu zastupljenost muškaraca u svijetu ronilaštva:
Turizam i ekologija
- Točno je, muški kolege još prevladavaju u ronilačkom svijetu, no sve je više i više nas žena. Svakako nije baš uvijek jednostavno raditi s muškim kolegama jer sam gotovo uvijek mlađa od njih, a i postoji ta predrasuda da žene manje znaju nego muškarci. Nažalost treba priznati da je tako, ali nikada to nije bio veliki problem, niti sam se ja time opterećivala. Dosad su svi moji zaroni prolazili u najboljem redu, tako da sam stekla i svakodnevno stječem puno prijatelja i poslovnih partnera kroz ronjenje - kaže nam Klara koja nakon svih položenih ispita i dobivenih licenci (prvu je osigurala već u osamnaestoj), danas u svom ronilačkom centru na ronilačke lokacije vodi grupe turista. Klara je s turistima ljubiteljima ronjenja uz engleski i njemački, savladala i poljski, jezik svojih poslovnih partnera. Među klijentima su, posebno izvan srca sezone, lokalni ronilački klubovi iz Zagreba, Splita, Srbija, BiH, Crne Gore...
Ljubenko je po struci turističko hotelijerski komercijalist, što joj je također pomoglo da svoje interese poveže sa strukom. A kako je uspjela spojiti ronilaštvo s ekološkim momentom?
- To vam uglavnom i ide zajedno nekako od početka kada se odlučite roniti, već vas na tečajevima ronjenja educiraju o ekologiji, očuvanju mora i oceana. A onda ta znanja primijeniš lokalno. Budući da godinama ronim u svojoj uvali u Moluntu, a s obzirom na činjenicu da je taj naš dio uvale bio dosta onečišćen, javila mi se prirodno želja za organizacijom ekološke akcije čišćenja podmorja. Prvu sam organizirala 2020. godine s prijateljem i kolegom koji ima restoran te smo spojili ronjenje i druženje sve u jednom. Eko akcija se odvila za vrijeme epidemije COVID-a, što nam je bilo baš izazovno i zahtjevno. Trebala nam je tad posebna dokumentacija i dozvole za održavanje organiziranih događanja na otvorenom - prisjeća se sugovornica kojoj su ekološke akcije u podmorju tek dio angažmana. Klara i suradnici i na ronilačkim tečajevima, na običnim zaronima, polaznike upoznaju s važnošću očuvanju okoliša.
‘Roniti se mora’
A Klarin Sea star diving centar otvoren je 2015. i uspješno posluje i danas.U ronilačkom centru radimo i edukacije ronjenja, ali i rekreativno ronimo s već licenciranim roniocima koji dođu na ronilački tjedan.
- U sklopu centra imamo i 5 apartmana koji ukupno mogu smjestiti 17 ronilaca, a i poseban prostor za opremu (sušenje, pranje, odlaganje), mjesta za odmor i sjedenje, prostoriju za opremu te kompresore, sanitarije, info pult/recepciju, frižider snapitcima i aparat za kavu. Raspolažemo i brodom koji može smjestiti 12 osoba, a opremu obnavljamo te pazimo da je ispravna i u dobrom stanju. Sve naše ronilačke lokacije se uglavnom nalaze u blizini 3 do 4 minuta vožnje brodom, a nalaze se oko velikog i malog otoka u Moluntu te poluotoka - priča nam sugovornica kojoj je domaći akvatorij odavno postao preuzak.
Kako su sva mora i oceani povezani, tako se ova neumorna Konavoka okušala i u dubinama drugdje na Jadranu, ali i dalje:
-Ronila sam na raznim svjetskim lokacijama, ali više za svoj gust, ali što se eko akcija tiče uglavnom je to bilo ronjenje po hrvatskoj obali, na Visu, Rabu, Šibeniku, Dubrovniku. Osobno su mi najdraže ekološke akcije naziva Think Green koje organizira ronilački klub iz Zagreba - “Roniti se mora”. Prošle godine smo na otoku Visu izvadili gotovo 9 tona otpada, točnije 8.780 kilograma, to mi je bila dosad najdraža eko akcija. Život u mom Moluntu je ugodan, iako samo sezonu provedem tamo, a ostatak godine uglavnom putujem ili provedem u Zagrebu - otkriva nam Klara Ljubenko.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....