Iz Cavtata se žale zbog čestih preleta aviona, stručnjaci ih kore: ‘Kako bi vam tek bilo da ste u Frankfurtu?’

- Mora li baš tako? Ljeti slijeću svakih pet minuta, od jutra do večeri. Gost iz apartmana mi je rekao da je Cavtat ‘wunderbar’ ali da od buke ne uspijeva ni oka stisnuti, čak ni na plaži ne može odmoriti od tutnjave. Zašto se uvijek mora letjeti baš poviše Cavtata ako imaju dva smjera, može li se barem dio aviona preusmjeriti na Grudu? - negodovao je Cavtaćanin i u ime istomišljenika upitao može li kakav ‘koordinator letova’ ili aerodromski šef barem poraditi na ‘prorjeđivanju’ dnevnog rasporeda slijetanja zrakoplova ne bi li se barem malo snizili decibeli.

Bivši direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović

Nikola Vilic/cropix/Cropix

Nezadovoljnicima je odgovorio bivši dugogodišnji direktor Zračne luke Dubrovnik Tonći Peović koji se prvo dotaknuo prelijetanja Cavtata:

- U pravilu avion uvijek slijeće u pravcu vjetra. Dakle, ako su zapadni vjetrovi onda se preferira slijetanje od pravca Grude, a ako su istočni, tad je prihvatljivije slijetanje od strane Cavtata. Drugi je element taj što je precizni instrumentalni prilaz postavljen samo od pravca Cavtata, a ne od Grude. Tu postoje druge navigacijske mogućnosti ali nije obvezni prilaz pa mnoge kompanije kad mogu birati, odaberu upravo ovaj cavtatski. No, nakon što 1962. rađena Zračna luka, u nekoliko navrata provođeno je mjerenje indeksa buke i pokazalo se kako se buka koju emitiraju zrakoplovi konstantno smanjuje jer su nove generacije aviona sve ‘tiše’. Ne vjerujem da se u budućnosti može prebaciti veći dio letova za slijetanje od pravca Grude jer dominantni vjetrovi jednostavno zahtijevaju drugačije – ističe Peović.

Famozna staza 11

- Zračna luka Dubrovnik, koliko ja znam, nije otvorena cijelu noć, osim u izvanrednim situacijama. I tu se išlo na ruku stanovništvu, da se koliko-toliko nađe kompromis između potreba za dostupnosti Dubrovnika i buke koja se stvara do ponoći, a poslije toga jako rijetko. Budućnost će u svakom slučaju voditi prema daljnjem smanjenju indeksa buke, s obzirom da novi motori zrakoplova sve manje buče – napominje sugovornik, pa se osvrće na opciju ‘prorjeđivanja’ letova:

- Svi letovi vezani su za određene slotove s europskih aerodroma odakle nam dolaze gosti, jednostavno je nemoguće kazati zrakoplovu ‘čekajte u Münchenu pola sata više da bismo mi razrijedili red letenja u Dubrovniku’. Zna se koliki je maksimalan broj operacija, a zna se isto tako da je Dubrovnik na neki način krajnja destinacija gdje većina zrakoplova preko noći ‘spava’ pa ujutro ponovno polijeće, tako da je teško to na taj način rasporediti. To mi se čini prejednostavna formula za primjenu – upozorava bivši direktor ZLD.

Ni umirovljeni kontrolor leta s višegodišnjim iskustvom Josip Čebulc ne vidi ništa neobično u cavtatskom ‘koridoru’:

Nekadašnji kontrolor leta Josip Pepo Čebulc

Cropix/

- Uzletno-sletna pista u Zračnoj luci Dubrovnik nosi oznake 11 i 29. Broj 11 je ta koja ‘prelijeće’ Cavtat, a drugom zrakoplov slijeće od strane Grude. Upotrebu piste određuje dežurni kontrolor i ona zavisi od više faktora, uglavnom meteoroloških. Još jedna stvar, ne manje bitna, jest opremljenost tih dviju staza. Staza 11 ima Instrument landing system, ILS sustav, i to je preferencijska staza u upotrebi u Dubrovniku. Mnogi meteorološki čimbenici utječu na procjenu kontrolora koji odlučuje koju će stazu upotrijebiti. Uglavnom se ova koristi, a druga u poslijepodnevnim satima za jakog maestrala ili bure, budući da je ona tamo puno manja nego na pragu 11 – pojašnjava Čebulc i pita se kad su rođeni ljudi koji se žale na učestale prelete izand Cavtata:

- Kroz povijest dubrovačkog aerodroma 90 posto prometa koristi stazu 11 koja je nekad bila s oznakom 12. A što se tiče pritužbi gostiju iz apartmana, treba ih uputiti na primjer Londona koji u krugu grada ima pet aerodroma, što bi onda rekli? Ili u Frankfurtu, gdje svakih 20 sekundi slijeće jedan avion i imaju četiri piste? - kroz osmijeh će kontrolor leta kojega čude i apeli za smanjenjem ‘satnice’ letova:

- Prorijediti linije? Ja bih pitao te ljude imaju li možda i muzičku želju? Neki su zrakoplovi poletjeli iz Helsinkija, Osla, Stockholma ili Frankfurta, kako ih mi možemo zadržati jer ljudima u apartmanima prelijeću poviše glave. Pitao bih ih gdje to avion kruži pola sata, pa onaj sljedeći još 45 minuta ili sat, sve kako bi nekom udovoljili? - negoduje Čebulc.