Iz gradske uprave potvrđuju postojanje 'zelenog' katastra, i to za javne zelene površine koje po ovlaštenju Grada Dubrovnika održava Vrtlar d.o.o. sukladno godišnjem Ugovoru.
- Osim redovitog održavanja Vrtlar daje suglasnost i mišljenje za uklanjanje suhih i bolesnih grana i stabala s javne zelene površine, kao i pisanu suglasnost za uklanjanje suhih i bolesnih grana i stabala te visokovrijednog zelenila, ako ugrožavaju sigurnost prometa, vozila i pješaka, a nalaze se na privatnom zemljištu – ističu iz Grada Dubrovnika i napominju kako je zaštita zelenila propisana Odlukom o komunalnom redu kojom se zabranjuje uklanjanje stabala I. i II. kategorije boniteta te drugoga visoko vrijednog zelenila. Također i da se zelene površine podižu i oblikuju prema projektu o izgradnji i uređenju zelenih površina.
Toliko o javnih površinama koje i nisu toliko ugrožene kao privatne, gdje je, svjedoci smo, hlada sve manje, a betona sve više.
Famoznim Generalnim urbanističkim planom Grada Dubrovnika koji se mnogo češće spominje zbog katnosti i postotka (pre)izgrađenosti, nego zbog napadnute vegetacije propisani su i uvjeti za zaštitu zelenila na parceli kod projektiranja i gradnje.
Određeno je tako da je:
-”...Prilikom definiranja tlocrta građevine, treba na građevinskoj parceli zadržati zelenilo prve i druge kategorije boniteta. Za eventualno uklonjena stabla niže kategorije boniteta na građevinskoj čestici, obvezna je nadosadnja stabala iste ili više kategorije boniteta...”. Također je propisano da je kod izvođenja zahvata na građevinskom području izvođač dužan djelovati tako da u najmanjoj mogućoj mjeri oštećuje prirodu.
Po završetku radova mora u zoni utjecaja zahvata uspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju koje je bilo prije izvođenja zahvata, te da je “prije planiranja zahvata na građevinskom području potrebna izradba elaborata valorizacije postojećeg zelenila kao i određivanje kompenzacijskih uvjeta, tj. vrijednosti zamjenskog zelenila, pri potrebi uklanjanja” - nalaže GUP.
Zone od A do E
Koliko se odredbi pridržavaju investitori u stvarnosti, procijenite sami. Zgodno je istakuti kako temeljni prostorni dokument propisuje i da se zelenilo I. i II. kategorije boniteta ne smije uklanjati, da je projekt hortikulturnog uređenja je sastavni dio građevne dozvole, te da je u okviru idejnog rješenja potrebno priložiti i situaciju hortikulturnog uređenja građevne čestice.
Što se pak tiče zelenih površina pod ugovorom o održavanju s Vrtlarom, one su podijeljene u zone od A do E. U A su zelene površine koje gravitiraju povijesnoj jezgri,primjerice park ispod poliklinike i pod mostom na Pločama, zeleni džepić na Buži, park Gradac, ali i nešto dalji park Bad Homburga kod Vile Čingrija i površine kod Doma zdravlja.
U A zoni su i zelene površine u Vukovarskoj preko puta Fine, uključujući i novu šetnicu između zgarde Atlanta i Grawea, drvored kod zapadnog pročelja Hotela Stadion, gruški Park Luja Šoletića i skverovi kod Solske baze. Zona A se proteže i na Vojnovića, te do petlje na istoku. U zoni B su Bogišićev park, zelenilo kod zgrade IUC-a, nova šetnica Solitudo i drvored naranača u Ulici Josipa Kosora te aleja pred zgradom Domouprave.
U zonu C, primjerice, spadaju zeleni džepić poviše Banja, park pod Lovjrencem i ispod Boninova, dok D zona obuhvaća borove kod Revelina, zeleni pojas oko Minčete, park u Ulici od Gale, Mokošicu, postaje Križnog puta na Srđu, okoliš ljetnikovca Kaboga u Batahovini...U zoni E pak 'solira' vrt ljetnikovca Gozze- Lazarević, budući Društveni centar u Mokošici.