Nepunih je mjesec dana preostalo do 1049. Feste sv. Vlaha, a još nisu poznata imena festanjula, svetkovnika. Prijašnjih godina bi dubrovački biskup na prijemu krajem godine novinarima i javnosti predstavio festanjule, prema tradiciji, jednog obrtnika i jednog pomorca.
No, otkako je sredinom prosinca prošle godine bivši dubrovački biskup i sadašnji apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije i riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić napustio Dubrovnik, uobičajena praksa je izostala. Izostala je i tradicionalna objava proglasa Feste sv. Vlaha koje uz festanjule potpisuje dubrovački biskup i rektor crkve sv. Vlaha. Osim pitanja o imenima festanjula, nameće se i pitanje kako će se održati Festa u aktualnoj epidemiološkoj situaciji. Iz Dubrovačke biskupije nisu otkrili imena,samo su kratko odgovorili:
- Sve potrebne informacije vezane za Festu sv. Vlaha 2021. godine bit će javnosti objavljene sredinom siječnja, najavili su iz Biskupije.
Kapetan duge plovidbe Nikola Srabotnak predsjednik je uprave Bratovštine festanjula sv. Vlaha od 2011., a ključna riječ za njega je prilagodba.
- Nije to ništa problematično, ali će trebati prilagoditi propisima koje donosi Stožer. Sve će biti u redu, Feste će biti, festanjuli će biti! Nadamo se da će sve proći kako treba. Bitno je da dođe sveti Vlaho, ali on će doći, budite sigurni da će biti tu! Slušajte, dugo sam navegavao pa sam se prilagođavao moru, neverinima se uvijek moraš prilagođavati, uspoređuje umirovljeni kapetan.
U ovo vrijeme bi festanjuli već davali prvi intervjue medijima, a ove godine imat će daleko manje vremena za medijske istupe, ali i općenito će i za pripremu biti manje vremena.
- To uopće nije problem, malo je teže u ovakvoj situaciji, ali ćemo još vidjeti konačne odredbe i Stožera i Biskupije i sve skupa.
Srabotnak je 2003. izabran za festanjula dekretom tadašnjeg dubrovačkog biskupa, a današnjeg zadarskog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije Želimira Puljića.
Bratovština danas broji 66 članova, mlađih i starijih, a otkriva Srabotnak koliko je korona zakomplicirala djelovanje Bratovštine pa i samu pripremu za Festu.
- Ima nas mlađih što to činimo, ja imam 75 godina! (smijeh) Mi 'mlađi' to odradimo, Upravni i Nadzorni odbor to odradi u skladu i kako je moguće učiniti u ovakvoj situaciji. Korona nije zakomplicirala situaciju, nego - nešto će se učiniti, a nešto neće. Bio je rat i on nije zakomplicirao pa se činilo onako kako se tada moglo učiniti, zaključuje Srabotnak koji je dužnost festanjula obnašao zajedno s Čedomilom Lukšićem u godini kad je papa Ivan Pavao II. posjetio Dubrovnik.
No, ova godina je posebna po tome što će ovo biti prva Festa sv. Vlaha s novim rektorom crkve sv. Vlaha - don Hrvojem Katušićem koji je na toj funkciji zamijenio umirovljenog i u Dubrovniku omiljenog svećenika don Tomu Lučića.
- Don Toma uvijek fali, ali imamo novog rektora kojega je don Toma uputio u funkciju koju ima obavljati i mi mu pomažemo sve što treba. I jedan i drugi su za pohvaliti, komentira predsjednik je uprave Bratovštine festanjula sv. Vlaha.
Imenovanje festanjula neizostavni je element Feste.
- Prve poznate festanjule otkriva nam dubrovački list Narodna svijest od 2. veljače 1924., kad jubilarni festanjuli, povjesničar Antun Vučetić i pravnik Jozo Rešetar opisuju Festu iz 1874. Tek nedavno pronađena knjižica u kojoj su taksativno navedeni novčani prilozi za Festu 4. siječnja 1873. i festanjuli kapetan Petar Jakšić i ljekarnik Mato Šarić, potvrđuje mišljenje da su se festanjuli birali i prije 1874. godine, piše Dubravko Kovačević u svojoj knjizi „Sveti Vlaho i njegovi festanjuli“.
Također, autor otkriva kako festanjuli uopće nisu bili birani u nekoliko navrata: 1883., kad Općinski činovnici zamjenjuju festanjule, za vrijeme Prvog svjetskog rata 1917. - 1918., za vrijeme Drugog svjetskog rata 1942. - 1944. te 1949. - 1969.