Prometni kolapsi toliko su postali česti na dubrovačkim ulicama da je to odavno postao dio svakodnevice svakog vozača u Dubrovniku. Posebno su se zaredali tijekom posljednjih dana kad se autom nije moglo ni gore ni dolje, nervoza, trubljenje, psovanje, krkljanac, brojenje automobila u nepregledno dugim kolonama, a ništa se ne miče. Sve je bilo stalo:
- Jučer smo svjedočili prometnom kolapsu, možda prvi put ove sezone u ovakvom opsegu. Ministar Fuchs bio je u Dubrovniku i pitao me što je ovo. Rekao sam mu ‘drago mi je da si vidio posljedicu‘, a on je pitao što je onda uzrok. Objasnio sam mu da je to liberalizacija auto taksi tržišta. Činjenica je da u Gradu i u ovoj sezoni je radilo više od 4 tisuće taksi automobila. Naše prometnice to jednostavno ne mogu podnijeti. Nakon usvajanja Zakona o uvođenju zone posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre, njegovom primjenom od siječnja iduće godine vjerujem da će u prošlost otići značajan pritisak prvenstveno na povijesnu jezgru. Ovo što smo jučer vidjeli je isključivo efekt pritiska na povijesnu jezgru jer automobili koji žele do tamo doći blokiraju sve ceste, a time i Gruž i Lapad i cijeli grad. Naše su ceste toliko preopterećene automobilima naših sugrađana da više ne mogu primati automobile posjetitelja - negodovao je Mato Franković.
Dodao je kako je gradska uprava ponudila rješenje kroz 30 milijuna kuna vrijedan Parking Ride sustav.
-Da nije bilo korone, on bi već proradio. Sad čekamo europska sredstva i čim se raspiše natječaj, spremni smo početi graditi. To bi se radilo na Pobrežju, više od 400 parking mjesta. Kad smo radili zonu posebnog prometnog režima uveli smo potrebne kamere, video nadzor, ove zime će raditi svjetlosna upozorenja vozačima o ulasku u zonu posebnog prometnog režima, obavijestiti ih da tu ne mogu ući. Ista takva svjetlosna upozorenja će na magistrali upućivati ljude koji budu dolazili u grad da bez obzira dolazili iz pravca Župe ili iz pravca Pelješca moraju na Pobrežje jer u Gradu neće biti dovoljno prihvatnih kapaciteta - pojasnio je Franković.
Na cestama je svakodnevno taksist i jedan od osnivača Plavog taksija Ivica Smoljko koji daje svoje viđenje problema.
- Uvijek imate špice. Jutarnja kreće od 7 sat i traje do 9, znači, kad ljudi idu na posao, a popodnevna je od 15 sati, a produlji se i do 18 sati. Znači, ljudi koji završe posao u 16 sati doma putuju po uru, uru i pol vremena, ustvari toliko im treba da samo iziđu iz grada. Kompjuterski pratimo rutu svakog vozila, a u ponedjeljak popodne u to doba, oko 17 sati, naše vozilo je od Babinog kuka do kapelice vozilo malo više od 50 minuta. Dakle, pet kilometara u gradu prođete za 50 minuta. Ne znam koje je rješenje, ali treba nam alternativni izlaz iz grada, da se, recimo, na vidikovcu napravi jedan mali vijadukt da se ljudi mogu zaobići, da se mogu ponovno vratiti prema Dubrovniku i dalje prema izlazu, prema mostu. Netko će reći ima u Župi, ali u Župi je prvo okretište gdje se možete okrenuti servisna zona Čibača ispred Solin građe i morate poći skroz dolje da se okrenete i da se vratite ponovno u Dubrovnik. A, grad je pun, sezona se produžila... Ne bih rekao da taksisti prave gužvu, imate subotu i nedjelju kad nema gužve, znači, uvijek je gužva radnim danom ujutro i popodne kad ljudi završavaju s poslom, a subotom i nedjeljom toga nema, ističe Smoljko.
Komentirao je i tvrdnje da na gužve utječe to što taksisti ne mogu koristiti Ulicu branitelja Dubrovnika u smjeru Grada:
- Normalno da i to stvara gužvu, da imate samo 50 taksi vozila iza Grada to vam je kolona od 400 metara, ustvari, pola Zagrebačke ulice može biti puna taksija. To bi trebalo dobro, dobro napraviti i regulirati, trebalo bi napraviti pravilnik kako će se taksi prijevoznici ponašati. Kad su takve špice i velike gužve a taksi ide prema Gradu, trebalo bi možda staviti barem neki semafor za taksiste na Okružnom pa da se mogu spuštati prema Gradu 10-15 minuta, barem da se izbjegnu neke gužve ili da se prije iskrcaju gosti. Da rečem da svi taksisti moraju ići niz bolnicu, nisam ni za to, trebalo bi napraviti neki pravilnik da svi sjednu i da se dogovore kako se tu treba ponašati ako bi se to ikad puštalo u promet. Nisam za to da se ta prometnica otvori za taksi kao što je bilo prije, mislim da bi isto bio krkljanac: nek vam dođe pet autobusa, 40 ili 50 taksija, opet imate gužvu do Boninova, a gdje će vam se gosti iskrcati?! Opet na Boninovu! Vidim da se stalno spominje kako nismo ‘stigli‘ 2019., ali ako mi sad prijeđemo 2019. i ako se samo za 20 posto poveća broj dolazaka turista, pa to će biti gužve od aerodroma do Dubrovnika, bit će gužve po cijelom gradu, nitko neće moći voziti, sve će biti blokirano! Prosječna brzina od aerodroma do grada u ljetnoj sezoni ne prelazi 27 kilometara na sat, znam jer to pratimo. Na primjer, ja sam 16. kolovoza vozio 3 sata i 45 minuta od Dubrovnika do aerodroma i nazad. Nikad manji prihod nisam imao u osmom mjesecu nego ove godine, baš radi toga! Bilo je dana kad bi samo napravio četiri vožnje, ne možete više. Posla ima, ali radi gužve ne možete voziti. U cijeloj jednoj smjeni od 6 do 18 sati napravite četiri vožnje! Bilo je dana da niste mogli napraviti pet vožnji, prepričava Smoljko.
Mnogi se žale kako nedostaje prometnih redara koji bi regulirali promet, a tako je protekli petak kao ‘prometni redar‘ na Pilama uskočio Goran Đerek te je postao ‘hit‘ na društvenim mrežama, ali je mnoge i oduševio.
- Prometne redare vidim posvuda, ne mogu baš reći da ih nema, stvarno im skidam kapu jer budu na Pilama na ‘40, 50 stupnjeva‘ i uvode red. Postoji vremenski period kad oni vjerojatno imaju odmor ili nešto i tad se zagužva, ali kad su oni na Pilama promet ide puno brže, trostruko brže! Oni dobro rade svoj posao. Ne mogu reći ima li ih puno ili malo, ali svoj posao rade odlično. Svi mi bismo morali biti ‘prometni redari‘, trebala bi postojati malo veća tolerancija, morate propuštati... Vozio sam i po svjetskim prometnicama, imate glavni pravac koji ide prema gradu, imate sporedne koji se spajaju s tim pravcem i uvijek morate ostaviti razmak između auta da to ide, da to ide u jedan tok, ali toga ovdje nema... Gledam, ovdje i po 30 auta ne želi pustiti auto koje dolazi sa sporedne ceste i tu se onda stvaraju velike gužve. Potrebna je veća kultura kod vozača, uz strpljenje i toleranciju možda bi se puno više toga napravilo, kaže sugovornik te dodaje:
- Dubrovnik je turistički grad, zanimljiva je destinacija i svatko živ ga voli vidjeti, a tko pravi gužvu?! Ne možete prstom uprijeti u nikoga! Ima li previše taksija? Ima, ali svi rade, svi voze, potražnja za taksijem je u Dubrovniku velika. Prije nekoliko dana sam vozio čovjeka iz Splita i rekao mi je da njegovih 30 prijatelja radi u Dubrovniku i da voze taksi, dakle, iz Splita su došli ovdje raditi. Ima posla za svakoga, ali grad je malen, sve je usko... Na primjer, kad prođe jedna kamp kućica od Ilijine glavice prema Gradu, ona svako malo koči jer traži parking pa kampistima govorimo da je to za domaće stanovništvo, ali dok se oni snađu, dok iziđu... Dovoljno vam je samo da vam dva minuta stane kolona iza Grada da se stvori kolona već dolje do Inine benzinske pumpe, već se stvori kolona od kilometra! Mi nemamo niti jedan alternativni pravac, alternativni put prema aerodromu ili gradu... Evo, sad se radi Lapadska obala, što podržavam jer se ona mora završiti i bit će lijepo kad se ona napravi, ali samo jedna prometnica kad se u gradu zatvori, imate kolaps. Nema veze gdje je ona, u Gružu, Lapadu, gdje god ona bila, stvaraju se velike kolone, kazuje Smoljko.
Bivši dubrovački gradonačelnik i sadašnji nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić podsjeća na prometna rješenja odnosno Prometnu studiju koja je rađena tijekom njegovog mandata.
- Osnovni problem nastaje zato što nije riješena Ilijina glavica i zato što nije prihvaćen završeni projekt, a to je obrnuti prometni smjer u Volantinoj ulici, to je projekt koji je rađen s Prometnim fakultetom i tvrtkom Promel koji je nastao temeljem brojenja automobila i dio je Prometne studije, a nije isisan iz prsta. Rješenje je vrlo jednostavno. Znači, kroz Zagrebačku ulicu prolaze samo vozila s dozvolom, promet bi se okretao oko Volantinove ulice te bi postojale tri trake: desna bi bila za garažu kao i sada, samo da se iz garaže vozilo ne bi vraćalo na semafore kao dosad, nego bi se išlo obrnutim smjerom kroz Volantinovu. Već sada ta auta mogu prolaziti, a ima projekt koja je napravila kvalitetna tvrtka koja je radila i projekt Lapadske obale i koji je koštao 1,5 milijuna kuna. Imamo odluku koji autobusi mogu prolaziti? Što nedostaje? Dva semafora. Koliko to košta? 300 tisuća kuna! I tada bi se samo ulazilo u garažu, taksisti bi išli i onog trenutka kad više ne bi bilo mjesta za taksiste, a ima 60 taksi-mjesta oko Grada što je sasvim dovoljno, taksisti više ne bi mogli ići. Kad brojka padne na 50, taksisti bi se puštali, a dok broj ne padne na 50, putnike bi trebalo iskrcati pa neka prošetaju do Grada, to je nekih 500 metara. Svi autobusi bi morali plaćati 800 kuna prolazak pa ćete vidjeti kako će se broj smanjiti, predlaže Vlahušić te nastavlja:
- Brojimo li sve posjetitelje u povijesnoj jezgri? Brojimo. Znamo točno koliko ih ima, a imamo dva ulaza u grad, jedan je Ilijina glavica, Ulica Pera Bakića, a drugi je Sustjepan. Ako stavimo brojače na ta dva mjesta, što je isto dio Prometne studije, možemo vidjeti koliko ima automobila. Ako bi u gradu bila prevelika gužva, tada se ne bi moglo skrenuti u Grad, osim oni s dozvolom i ista je stvar sa Sustjepanom i tako bismo imali Grad za sebe. Znači, sve to zajedno košta, Volantina 2 milijuna kuna, a ovo pametno upravljanje milijun kuna. Zašto to ne napravimo?! Štitimo sebe unutar grada! Imamo ‘park and ride‘ sustav gotov za Župljane i Konavljane na istočnom ulazu u grad i to na groblju Dubac. Napravljeno je 300 parkirnih mjesta, asfaltirana su i sređena, a zašto su prazna? Odatle bi mogao voziti autobus, a tko tamo može biti? Oni koji nemaju dozvolu za ulaz u grad. Jesu li to sad prvenstveno turisti? Jesu! A sutradan ako bude gužva onda bi i dio ljudi koji žive u Župi i Konavlima imali svoj ‘park and ride‘ sustav te bi imali besplatan prijevoz od groblja prema gradu. Naravno, ako bi bilo mjesta u gradu, neka ulaze u grad. To se zove pametno upravljanje i sve piše, sve je napravljeno i dogovoreno, naglašava Vlahušić.
Spomenuo je još jednu važnu točku Prometne studije.
- A, ako želimo baš ići u drugi korak, to je naslovnica Prometne studije iz 2011. a to je kružni tok na Domu zdravlja s pothodnicima ispod Doma zdravlja. Zašto je bolje kružni tok? Zato što nema potrebe da autobusi idu na Pile. Od 1. svibnja ili 1. lipnja kad počne turistička sezona do 31. listopada autobusi bi se okretali na Domu zdravlja tako da nema potrebe ići na Pile. Dakle, to i Ilijina glavica su dva obrambena dijela, to su dva velika kružna toka gdje promet ne ide prema Gradu. Povijesna jezgra je buffer zona, promet bi bio otvoren samo za lokalno stanovništvo, a zavrijeme gužve bi bio zatvoren za taksiste i za autobuse, a otvoren samo za vozilo Hitne pomoći, kao što u Grad ne ulaze ni taksisti ni autobuseri. Koliko vremena treba s Ilijine glavice do Grada? Pet, osam minuta... Koliko je od Čingrije do Pila? Deset minuta. Sve to što sam rekao prihvaćeno je kao Plan upravljanja povijesnom jezgrom i usvojilo ga je Gradsko vijeće. Izrađivač plana prihvatio je ove sugestije, nalaze se u Prometnoj studiji i nalaze se u Planu upravljanja, a sad imamo zakonsku mogućnost, zakon je dozvolio da se oko povijesne jezgre posebno regulira promet, ali mi smo posebno regulirali promet od Doma zdravlja do Pila jer u smjeru Grada ne mogu voziti taksisti i automobili. I, koja je razlika od Zagrebačke do Pila ili od Doma zdravlja do Pila?! Potrošiš tri milijuna kuna i imaš pametni grad i nema apsolutno nikakvih gužvi, zaključuje bivši gradonačelnik.