Uz to što donosi toplije i ugodnije vrijeme, proljeće nekima donosi i poteškoće – posebno alergičarima. Prvi na 'udaru' u tom slučaju su liječnici opće prakse.
- Pacijenti dolaze uglavnom zbog pojačanih problema glede nosa, očiju, malo ima alergijske astme, prema ima i toga. I, u svakom slučaju mislim je čak ove godine pojačano, dok smo nosili maske, kao da su i one bile pomogle sa smanjenim brojem slučajeva alergijskog rinitisa i alergijskog konjuktivitisa, alergijske astme. Cvjetanje bi trebalo izbjegavati, ali to ne možemo, pogotovo to ne može ni školska populacija, a ni ljudi koji rade. Treba navrijeme uzimati terapiju, uglavnom su to antihistaminici i kortikosteroidi i to je to, kaže doktorica opće medicine Dragana Adžović Andrić koja dodaje:
- Ruku na srce, veliki broj slučajeva rješava primarna zdravstvena zaštita i to nam ide od ruke, a nekad kad baš hoćemo postaviti pravu dijagnozu odnosno naći uzrok alergije, pacijenta ili pacijenticu šaljemo na alergotestiranje. Rijetkp teže slučajeve pošaljemo našim kolegama 'sekundarcima', specijalistima, otorinolaringolozima ili pulmolozima, ali to je doista rijetko. Više nam dolazi mlađa populacija jer se više kreće, više izlazi vanka, a stariji rjeđe ili možda je to razlog tome što stariji počnu uzimati terapiju jer već dulji niz godina pate od toga i znaju kad je treba početi uzimati, napominje sugovornica.
Međutim, nije samo tijekom proljeća najveći pritisak na ambulante i ordinacije.
- Svaki mjesec ima svoje alergije, mi smo mediteranski grad i kod nas uvijek nešto cvjeta, nekad je to kopriva, nekad čempres, nekada su to trave... Stalno nešto cvijeta! Kod nas je često alergija i na drijenak koji vidite na svakom koraku, a cvjeta, čini mi se, svako malo. Iako bi ljeti trebalo biti malo manje alergija, nama u kolovozu ponovno dolazi kopriva, imamo i čempresa tako da se nećemo baš tako lako 'osloboditi'. Na našem području su drijenak, čempres, maslina i trave jako česti uzročnici alergija, pojašnjava doktorica.
Njezin kolega, dr. Orsat John, također je podijelio svoja iskustva.
- Mi se praktički svakodnevno susrećemo s time u našem poslu s obzirom na podneblje u kojemu živimo, mogu reći da je svake godine sve više ljudi koji pate od alergijskih tegoba i broj bolesnika koji nas zbog toga posjećuje je na dnevnoj bazi sve veći, to uključuje simptome od svrbeža očiju i nosa, kihanja, takozvanog alergijskog rinitisa i konjuktivitisa pa sve do astme i nekakvih kožnih promjena u smislu alergijskog dermatitisa, govori dr. John koji otkriva kako je broj ljudi koji ih posjećuje zbog alergije jednak kao i prošlih godina, bez obzira na epidemiološke mjere koje su uključivale nošenje maski.
- Maske bi možda u jednoj mjeri smanjile simptome kad je riječ o respiratornom traktu, zbog manje inhalacije alergena, ali s druge strane, netko tko ima tu alergijsku sklonost, teško može stalnim nošenjem maski u potpunosti izbjeći nekakve tegobe. Nema pravila, čak imamo slučajeve da netko tko u anamnezi nije imao alergijsku sklonost da je po prvi put počne razvijati i u kasnijoj životnoj dobi. Sve je više tih alergijskih tegoba odnosno bolesti u našoj ordinaciji. Neprestano se susrećemo s upitima za pomoć u takvoj situaciji. Ono što je dobro jest to da današnja medicina nudi dosta 'artiljerije' za rješavanje takvih tegoba i s tim lijekovima se takve bolesti danas mogu držati pod kontrolom. 99 posto takvih pacijenata se rješava na razini primarne zdravstvene zaštite, recimo, za simptome alergijskog rinitisa postoje inhalacijska terapija, pumpice, sprejevi koji se špricaju u nos uz tablete koje se piju, postoje lijekovi i za svrbež očiju, postoje kapljice, a za astmu postoji određena inhalacijska terapija, pumpice koje se koriste prema smjernicama. Uz to su uvijek najvažnije preventivne mjere, a to je smanjeno izlaganje alergenima. Zapravo, sve ovisi što provocira alergiju, najčešće su to na našem podneblju inhalacijski alergeni kod cvjetanja različitih stabala, trava – do drijenka, masline, čempresa... Imate i alergije na kućne ljubimce, na dlaku mačke, psa do cijele palete drugih stvari na koje možete biti preosjetljivi, dodaje liječnik opće prakse.
No, zašto se povećava broj ljudi koji se žale na alergije?
- Iskreno, mislim da je strašno puno alergijskih bolesti sve češće kod djece, osobito tih kožnih promjena i na neki način smatram da djeca danas žive previše 'sterilno', da se djeca previše drže pod 'staklenim zvonom', sve su više u kući, a sve manje su na neki način vanka. Sve više su za kompjuterom, laptopom tako da nema te senzibilizacije na alergene, a s druge strane, danas smo izloženi svim i svačim kroz hranu, pesticide tako da smatram da je zbog toga sve veći porast tih slučajeva, ističe dr. John.
Poput njegove kolegice, potvrđuje da na bazi cijele godine ima posla s alergijama. Naravno, sve ovisi i gdje osoba živi.
- Zaista živimo na području koje je klimatsko takvo da uvijek imate alergene u zraku, ali kako se i klima promijenila i zime su dosta blage, sve ranije biljke cvatu onda se nažalost ta 'sezona' alergijskih tegoba produžuje. Sigurno da netko tko je bliže vegetaciji i izložen alergenu, da je veća učestalost alergijskih tegoba, kazuje dr. John.