Sve veće prometne gužve, posebno one ljetne, problem je koji posebno opterećuje kvalitetu života Dubrovčana. Gužve su najuočljivije na raskrižjima, od kojih je ono na Ilijinoj glavici vjerojatno najrječitiji pokazatelj zakrčenosti i opterećenosti gradskih prometnica. To raskrižje je stalna opomena gradskim vlastima za nužnost rješenje prometnih problema, ali i Prometnoj policiji te Prometnom redarstvu da budu učinkovitiji. Osobito u eliminaciji suludo opasnih preticanja i "upada" u prometne trake koje vode prema Gradu od strane taksista. Neka su preticanja tako opasna da je pravo čudo kako nema više prometnih nesreća, pa i onih s najtežim posljedicama.
Može se reći da "tragedija visi u zraku", a slično je i kod ulaza s magistrale pri skretanju za Grad, ali se tad koristi desna traka za brzo skretanje prema Gradu unutar kratkih desetak sekundi, koliko je upaljeno zeleno svjetlo za taj smjer. Ne treba naglasiti kako je prava ironija to što se upravo na tog raskršću nalazi postaja Prometne policije te brojni vozači pitaju zašto policajci dozvoljavaju da im se propisi krše tu, doslovce pod nosom.
Nivelacija, tuneli, kružni tok...
Dubrovnik je tipični mediteranski grad, sav "stiješnjen" i s prometnicama građenim u vrijeme kad je bilo tek par stotina vozila, dok ih je sad više desetina tisuća. Tijekom ljeta tu su još i vozila turista, rent-a-car tvrtki, a "ekstra bonus" su autobusi koji iz luke Gruž ka povijesnoj jezgri prevoze putnike s kruzera. Sve to je bio dodatni razlog da prometne stručnjake pitamo kako bi i primjenom kojih mjera bi oni riješili problem navedenog raskršća. Tako nam je dubrovački prometni inženjer Darije Vrankić ustvrdio kako je glavni problem sve veći broj vozila:
-Ta će brojnost biti sve izraženija te se stoga, kao jedino i najbolje rješenje, nameće nužnost nivelacija raskrižja, osobito lijevog skretača koji uvijek usporava promet, a zalažem se i za izmještanja prometa u podzemlje. Naime, zagovaram izgradnju tunela koji će omogućiti još jedan izlaz i brži izlazak vozila iz grada kao i brži ulaz grad, a bez ometanja tijeka lokalnog prometa.
Obratili smo se i dijelu sudskih prometnih vještaka koji su izbjegli odgovor pravdajući se sukobom interesa ili nužnošću šire evaluacije problema. Unatoč obećanju dijela stručnjaka, odgovorio nam je samo profesor zagrebačkog Prometnog fakulteta Marka Šoštarića koji glede rješenja problema namjernog nepropisnog prestrojavanja i kršenja prometnih propisa na Ilijinoj glavici ističe:- Uvijek se zalažem da se takvi problemi riješe edukacijom ali tu, budući da su to vozači koji svjesno krše propise, treba ići s ozbiljnijim sankcijama. Nepropisno je prestrojavanje zakonom zabranjeno i mislim da je predviđena kazna od 130 eura. Stoga ga treba kažnjavati, što se može postići s kamerama ili standardnom policijskom patrolom, čime bi se mogao uvesti red te spriječiti kršenje propisa. Prekršaje definitivno treba prijaviti policiji na standardni način ili anonimno, aplikacijom. Tako možemo uvesti red na kritičnim točkama i naučiti sve da se propisi moraju poštivati ili slijede kazne. Znam da svi razmišljaju "lako ćemo", ali bude prekasno kad se dogodi nesreća s teškim posljedicama.
Zona ograničenog prometa
Na upit je li rješenje kružni tok i što bi glede tog raskrižja kao rješenje sugerirao cestarima i gradskim vlastima, Šoštarić ističe:
-To je raskrižje dosad mnogo puta izučavano i rješavano, ali je glavni problem previše vozila, posebno tijekom ljeta. Nema tu savršenog rješenja koje će biti tako dobro da može zadovoljiti sva vozila u ljetnom Dubrovniku te treba više razmišljati kako smanjiti broj vozila. To je ono što sad Dubrovnik radi s "zonom ograničenog prometa" da se, ipak, automobile šalje prema parkiralištima na periferiji. Imate ih u Gružu i na samoj Ilijinoj glavici.
Pravo je rješenje da se vozila šalju na velika parkirališta pa da ljudi do Grada idu autobusom ili pješice, iako je povratak malo teži zbog uzbrdice, što se rješava autobusima koji po Dubrovniku prometuju dosta često. Pravo rješenje je smanjenje broja automobila na cesti koju nikad nećemo moći napraviti takvog kapaciteta da može zadovoljiti sve automobile koji žele doći u Dubrovnik- ističe prof Šoštarić koji je suglasan s prometnim rješenjem dijela gradova unutar EU, kao npr. u Salzburgu gdje se vozila usmjeravaju na parking i garažu na prilazu gradu te potvrda o parkingu vozačima koristi kao karta za gradski prijevoz:
-To je tzv. Park ‘n‘ Ride sustav gdje se vozila usmjeravaju na velika parkirališta te tako stječu pravo na besplatnu ili jako sniženu cijenu javnog gradskog prijevoza. U principu, to je jedino rješenje i za Zagreb, Pulu,Split pa i cijeli Jadran.
