Pčelinje drvo evodija, pčelinja ljubica, ružmarin, bijela lipa, kadulja, lavanda, majčina dušica, neven... medonosne su biljke pčelama nužne. Da su iznimno korisni kukci ugroženi, dobrim dijelom zbog upotrebe štetnih pesticida, opće je poznato. Uz pretpostavku kako trećina ljudske hrane ovisi o oprašivanju za kojeg su zaslužne pčele, čovjek bi im mogao pomoći barem sadeći biljke za njih.
Pitali smo Vrtlar sade li po javnim nasadima i parkovima medonosne biljke?
- Na površinama u našem održavanju raste puno vrsta medonosnog bilja, odnosno bilja s čijih cvjetova pčele prikupljaju nektar i pelud. Od medonosnih vrsta stabala na području grada najzastupljeniji su česvina, košćela, lovor, maslina, naranče, limuni i drugi agrumi, dub – nabrajaju iz Vrtlara i dodaju:
- Bagrem je izrazito medonosna vrsta stabla, ali kako se radi o invazivnoj stranoj vrsti mi bagrem ne preporučujemo i ne sadimo na javne zelene površine. U medonosne vrste stabala prisutne u gradu ubraja se i lipa, vrsta stabla čijih pojedinačnih primjeraka ima dosta, a imamo i drvored lipa kod Jugovog bazena. Kesten je također medonosna vrsta stabla, ali ne sadimo ga i ne preporučujemo saditi zbog pojave invazivnog stranog štetnika, kestenova moljca minera, zbog kojeg stablo kestena već u kolovozu ostane bez lišća.
Ružmarin, lavanda, mrča i dubčac, kažu ‘vrtlarovci‘, izrazito su medonosne trajnice, a ujedno su i najzastupljenije vrste trajnica na gradskim javnim zelenim površinama.
Kadulja, biljka idealna za najvažnije oprašivače, svojedobno se u Dubrovačkom primorju brala kao ljekovito bilje, kaže nam pčelar Ivo Lopina, što je toj samonikloj biljci itekako pogodovalo.
- U našem kršu ima puno tih biljaka koje su medonosne ali ne u tolikoj mjeri kao kadulja koja je bila glavna paša pčelama u svibnju.
U primorju, tvrde upučeniji, ostalo je niti deset posto prijašnjih količina ljekovite kadulje kad se brala za potrebe ondašnje tvornice Dalmacijabilje, a pčelari sa svih strana dovodili pčele na pašu na to područje.
- Pčela nosi pelud sa svakog cvijeta ne mora biti strogo neophodno da je samo biljka koja izlučuje nektar, nego sve biljke koje cvjetaju. Ide pčela i na pelud masline. Česvina je lijepa u nekom parku, dub je dobar. Kroz gradske dijelove bi bilo puno bolje saditi biljke koje su bjelogorične ili zimzelene a na proljeće cvjetaju. Žalosno je da se iza Domovinskog rata na parcelama Hrvatskih šuma sadilo bor. To je toliko suludo jer toliko je drugih korisnih biljaka a od njega nikakve koristi, brzo izraste i zazeleni ali je štetan. Ispod njega ništa ne raste, a ako je požar kao da ste prolili naftu. Izvadio bi većinu borova po gradu. Bilo bi bolje sadit masline, odgusta ih je vidit u Gružu. Pa bagrem, akacija, to je isto za pčele pogodno – poručuje pčelar Lopina.