Nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić predlaže sufinanciranje u dubrovačkim privatnim dječjim vrtićima

Najveći problem hrvatskoga društva je demografski deficit, koji rezultira povećanim iseljavanjem, smanjenim brojem novorođene djece, te ukupnim smanjenjem broja stanovnika. Istovremeno i taj smanjeni broj djece ne može se upisati u dječje vrtiće, pa će u najvećim i najbogatijim hrvatskim gradovima, Zagrebu i Splitu, više tisuća djece ostati neupisano u vrtićke programe – ističe nezavisni dubrovački gradski vijećnik Andro Vlahušić.

- U Dubrovniku također nedostaje dovoljno mjesta za upise 100 do 200 djece u jaslički i vrtićki program. Za razliku od osnovnoga, srednjega i visokoga obrazovanja koje najvećim dijelom financira država, predškolsko obrazovanje plaćaju općine, gradovi, te sami roditelji.

Kada sam postao gradonačelnik u Dječje vrtiće Dubrovnik bilo je upisano 1300 djece, da bi za tri godine broj upisane djece bio 1750 što je brojka koja se održava do danas. U međuvremenu je porastao je broj vrtićkih grupa, smanjio se broj djece po grupama, zaposlili novi zaposlenici zbog prilagodbe pedagoškim standardima. Broj upisane djece ostao je podjednak u zadnjih deset godina.

       Osim financiranja vrtića u vlasništvu grada, grad Dubrovnik sufinancira i tri privatna dječja vrtića sa ukupno sto djece. Po djetetu se iz proračuna plaća od 1000 do 1100 kuna pod uvjetom da roditelji ne plaćaju više od tisuću kuna za redoviti vrtićki program.

Prema podacima iznesenima na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća, ekonomska cijena vrtića na mjesečnoj razini iznosi 2100 kuna za proteklu godinu ili 25 000 kuna godišnje. Roditelji gradske vrtiće plaćaju maksimalno 550 kuna, a prosječno 360 kuna po svakome djetetu. Zbog povećanja materijalnih troškova u ovoj godini, ekonomska cijena Dječjih vrtića Dubrovnik približiti će se brojci od 2 500 kuna mjesečno ili 30 tisuća kuna godišnje.

U ovu cijenu nije uračunata amortizacija postojećih zgrada vrtića, niti cijena izgradnje ili adaptacije novih vrtića. Kada bi i to dodali, ekonomska cijena vrtićkoga djeteta iznosila bi oko 2 800 kuna mjesečno ili 34 000 kuna godišnje.

Najbrži način za povećanje upisne kvote djece u vrtiće u hrvatskim gradovima pa tako i u Dubrovniku je povećanje broja grupa upisanih u privatne vrtiće, uz priznavanje iste cijene koje se plaća javnim gradskim vrtićima. Sufinanciranje roditelja u privatnim vrtićima ne bi smjelo biti veće od tisuću kuna mjesečno, dok bi ostalo plaćali gradski i općinski proračuni. Grad Dubrovnik trebao bi povećati financiranje privatnih vrtića sa 1000 i 1100 kuna na 1500 i 1600 kuna, pod uvjetom da se ne povećava roditeljsko plaćanje.

Sa ekonomskom cijenom vrtića, potpuno istom za javne i privatne vrtiće, pojavili bi se postojeći i novi poduzetnici koji bi htjeli otvoriti nove vrtićke i jasličke grupe svojim ulaganjima. Gradovi bi dobili nove kapacitete, roditelji bi imali izbor upisa uz malu razliku u mjesečnom izdvajanju, povećala bi se konkurencija i kvaliteta programa, uveli novi odgojni sadržaji. Sagledavajući ukupni proračunski trošak, privatni vrtići jeftiniji su za oko deset tisuća kuna godišnje po djetetu uz podjednaki standard odgoja i skrbi o djeci.

Predložena mjera treba biti samo prolazno rješenje dok država ne promijeni stavove i zakone o predškolskoj skrbi djece u jaslicama i vrtićima. Najbolja demografska mjera u Hrvatskoj bila bi Zakonska obaveza da sva djeca predškolske dobi idu u vrtićke programe od treće godine života, a država sukladno pedagoškim standardima u cijelosti plaća trošak plaća svih zaposlenika u dječjim vrtićima, neovisno tko je vlasnik vrtića, lokalna samouprava ili privatnik. Za roditelje pohađanje vrtićkog programa potpuno je besplatno, dok materijalne troškove i izgradnju vrtića plaćaju gradovi, općine i privatnici koji prihvate uvjete države.

Isti model kao za osnovno školstvo, vrtićko obrazovanje je pravo djeteta, koje država i gradovi plaćaju. Jaslički program je dobrovoljan, a njegovo financiranje u cijelosti je obaveza lokalne samouprave i roditelja, koji trebaju osigurati da nema neupisane djece u jaslički program na svome području.

Dodatno financiranje novoga sveobuhvatnoga, obaveznoga pedagoškoga programa za djecu predškolske dobi iznosilo bi oko jedne milijarde kuna ili isti iznos koji je Vlada predvidjela za financiranje povratka naših iseljenika u Hrvatsku. Mjera koju je dosada iskoristilo nekolicina obitelji- poručuje Vlahušić.