’Slobodna’ slavi velikih i okruglih 80 godina postojanja u kojima se od male tiskovine štampane u pojati prometnula u najveći regionalni medij u Hrvatskoj
Otvorenje izložbe Slobodne Dalmacije “80 godina u objektivu” održat će se večeras u palači Sponza u Dubrovniku u 19.30, a otvorena će biti od 18. svibnja do 28. svibnja.
Godina je ovo osamdesetog rođendana Slobodne Dalmacije. “Slobodna” slavi velikih i okruglih 80 godina postojanja u kojima se od male tiskovine štampane u pojati prometnula u najveći regionalni medij u Hrvatskoj. Ovo je četvrta od ukupno pet izložbi; bila je u Zagrebu, Zadru i Šibeniku, sutra i u Dubrovniku, a posljednja planirana destinacija je Split.
U arhivu najdugovječnijeg dnevnog lista u Hrvatskoj desetljećima su se nakupljala remek-djela domaćih majstora. Fotografije, poput tih, pretvaraju se iz dnevnih, potrošnih ilustracija u povijesne kapsule kroz koje virimo očima nekih starih majstora i njihovih nasljednika koji umiju zabilježiti najumješniju od svih umjetnosti, život onakav kakav jest.
Ispravljena nepravda
Izbor iz golemog arhiva Slobodne Dalmacije ispravlja nepravdu koja je fotoreporterima i njihovoj analognoj djeci i digitalnom pomlatku nanošena dugo vremena: tehničke mogućnosti tiska ograničavale su veličinu i kvalitetu fotografija.
Bile su, stariji će se sjetiti, najprije nakupina točkica svih nijansi crne i sive, a kako je vrijeme odmicalo i štampadurska struka napredovala, počele su dobivati najprije probavljiv, pa ukusan, i naposljetku gurmanski, majstorski status.
Portreti mladih umjetnika, skokovi sportaša neizvjesne budućnosti, nezainteresirani političari i svakojaka lica sasvim nevažnih prolaznika snimljenih metodom skrivene kamere, u fermentacijskom procesu u kakvom zaboravljenom registratoru, sada se kače na zidove. Isto kao i prizori prepečenih ribara i znojnih radnika, prašnjavih rudara i naboranih pastirica, poštara, škovacina i kupravendi.
Neizbježni kadrovi rata, u kakvom je uostalom “Slobodnina” iskra i zapaljena, prirodnih nepogoda i katastrofa izazvanih faktorom zvan “čovjek”, koje smo u danima nastanka listali s grozom, postaju povijesne bilješke koje se pažljivo čuvaju.