Iako se po izgledu okoliša većine novogradnji to baš i ne vidi, nedavno osvježeni Generalni urbanistički plan do u tančine razrađuje problematiku zaštite preostalih zelenih oaza na području Grada Dubrovnika. Tako je u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode u obuhvatu GUP-a ukupno pet područja u najvišem stupnju zaštite. Uz rezervat šumske vegetacije na otoku Lokrumu, tu je i park-šuma Velika i Mala Petka, potom značajni krajobraz Rijeke dubrovačke, Močiljska špilja kao geomorfološki spomenik prirode te azijska platana na Brsaljama kao pojedinačno stablo, spomenik parkovne arhitekture.
Vrijedni prirodni krajobraz
U obuhvatu dubrovačkog GUP-a je i Lokrumu pripadajući morski pojas od oko 150 metara za ukupno osam kopnenih i morskih stanišnih tipova i područje Ombla-Paleoombla za dva stanišna tipa i šest životinjskih vrsta. Ti su lokaliteti u glavnom prostornom dokumentu označeni kao posebno vrijedna područja prirode, ističu iz gradske uprave.
Nadalje, GUP kao osobito vrijedne predjele – prirodni krajobraz štiti i akvatorij Lokruma, akvatorij Rijeke Dubrovačke i predio Golubovog kamena, kao i spomen-park Daksa. Pod zaštitom su i Srđ, zapadni dio poluotoka Lapad-Babin kuk i skupina stabala kod Kuće starog kapetana u Lapadu. Na popisu su i zeleni pojas od rta Milinac do Orsule s akvatorijem, prirodni krajobraz na Lapadskoj obali, te akvatorij Uvale Lapad s Grebenima.
Prema GUP-u osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz obuhvaća i stjenovite obronke Rijeke dubrovačke, zelene padine Babinog Kuka, Gimana, Hladnice, Montovjerne i Gorice, prostor povijesne vrtne zone te Giman.
- Sukladno GUP-u Prostor povijesne vrtne zone sa zapadne strane omeđuju: ulica Od Graca i Dr.A.Stračevića do Boninova, put Od Republike i Splitski put do mosta, zatim uličica s vanjske strane sjevernog ogradnog zida vrtova Natali i Skočibuha, Ulica I. Matijaševića i Put V. Nazora do početka A.Hebranga pa ulica Od Gaja do spojne uličice uz vrtni ogradni zid kuće Gornji kono broj 47, odatle Gornji kono, Ulica M. Gjaje i Jadranska magistrala. Istočno od UNESCO-ova prostora omeđena je putom Frana Supila do iza Samostana Sv. Jakova – kažu iz Grada Dubrovnika i dodaju:
- GUP-om Grada Dubrovnika propisani su uvjeti za zaštitu zelenila na parceli prilikom projektiranja i gradnje te je tako određeno da kod definiranja tlocrta građevine na građevinskoj parceli treba zadržati zelenilo prve i druge kategorije boniteta. Za eventualno uklonjena stabla niže kategorije obvezna je nadosadnja stabala iste ili više kategorije boniteta...- citiraju iz gradske uprave odredbe GUP-a koje izričito navode da i postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj i građevnoj dozvoli.
Što ostaje, što odlazi
Visokovrijedne primjerke valja očuvati i ukomponirati u buduću građevinsku česticu...
- Obvezno je prikazivanje postojećih i planiranih zelenih površina u svim vrstama akata o gradnji. Geodetskim metodama treba snimiti i vrednovati sva odrasla stabla te ih prikazati na situaciji pri podnošenju zahtjeva za dokumente kojima se regulira građenje i uporaba građevina kako bi ih se maksimalno uklopilo u postojeću vegetaciju i kako se ne bi narušavale krajobrazne i panoramske vrijednosti prostora u kojem se nalaze. Na građevnoj čestici treba zadržati zelenilo prve i druge kategorije boniteta, a u slučaju potrebe uklanjanja zelenila niže kategorije boniteta, obvezna je nadosadnja iste ili više kategorije boniteta – propisuje GUP prema kojemu je na građevinskom području izvođač dužan djelovati tako da u najmanjoj mogućoj mjeri oštećuje prirodu, a po završetku radova mora u zoni utjecaja zahvata uspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju prije izvođenja zahvata,
Planiranom zahvatu prethodi tako obavezna izrada elaborata valorizacije postojećeg zelenila te, pri potrebi uklanjanja, određivanje kompenzacijskih uvjeta, tj. vrijednosti zamjenskog zelenila. Hortikulturno uređenje mora biti sastavni dio građevinske dozvole. U okviru idejnog rješenja treba priložiti situaciju hortikulturnog uređenja građevne čestice – izričito stoji u GUP-u koji investitora obvezuje na prikaz postojećih i planiranih zelenih površina u aktima za gradnju.
- Geodetskim metodama potrebno je snimiti sva odrasla stabla te ih prikazati na situaciji pri podnošenju zahtjeva za dokumente kojima se regulira građenje i uporaba građevina kako bi građevine bile maksimalno uklopljene u postojeću vegetaciju te kako ne bi narušavale krajobrazne i panoramske vrijednosti prostora u kojem se nalaze. Na građevinskoj čestici je potrebno zadržati zelenilo prve, druge i treće kategorije boniteta, a u slučaju potrebe uklanjanja zelenila niže kategorije boniteta, obvezna je nadosadnja iste ili više kategorije boniteta...- navodi se u dokumentu koji je u dijelu zaštite zelenila za aktualne dubrovačke prilike, priznat ćemo, predobar da bi bio istinit. Još da je razraditi mehanizme kasnije provjere zelenog fonda...