U gradu u kojem živi 41 tisuća stanovnika i u kojem je ovog vikenda noćilo još 25.535 turista, a gotovo svi koriste pametne telefone i računala radi posla ili objave različitih sadržaja na društvenim mrežama, 'pucanje' internetske veze i spora mreža prava su noćna mora. S takvim su se iskustvima javili stanovnici Ploča i Šipčina, a iznajmljivači tvrde kako im gosti negoduju. Siguran i brz internet važni su domaćima i turistima s obzirom na rastuću potrebu za digitalnim komuniciranjem, pretragom turističkih sadržaja, objavljivanjem fotografija na Instagramu, Facebooku, TikToku i ostalim mrežama.
- Internetska veza je u bila u jednoj testnoj fazi odlučivanja hoće li biti uvrštena na popis stvari koje gost ocjenjuje prilikom davanja recenzije za smještaj. Onome tko radi jako je važna brzina, a onima koji su tu samo radi odmora jaka mreža možda nije presudna, ali svi očekuju dostupan internet – kaže Nino Dubretić iz agencije Direct Booker.
Neke posredničke platforme koje se bave turističkim smještajem nude opciju stvarne provjere brzine interneta u smještajnoj jedinici prije rezervacije, što je osobito važno digitalnim nomadima. No, što se događa u vršnim mjesecima turističke sezone?
Iz HT-a navode kako, u dijelu grupa koje se bave upravljanjem performansama i održavanjem mreže, unazad mjesec dana nije bilo žalbi s područja grada Dubrovnika, ali su imali nekoliko pritužaba dijelu koji se bavi planiranjem pristupne mreže a tiču se pokrivanja mobilnim signalom.
- U planu imamo instalaciju nekoliko novih baznih postaja u trenutku kad Grad Dubrovnik to odobri - odgovaraju iz HT-a..
Stručnjak za telekomunikacije odgovorio je na dvije teorije o kojima se govori među korisnicima interneta. Prva je teorija da mobilni operatori povećavaju brzinu mobilnog interneta stranim brojevima u odnosu na domaće.
-Teoretski, to je moguće izvesti, ali to se sasvim sigurno ne radi. Nema šanse! To je besmislica i sustav nije posložen na takav način – kaže Đuro Lubura, sudski vještak i stručnjak za telekomunikacije.
Druga teorija kaže kako brzina mreže na Pločama značajno pada kad su ispred Lokruma usidreni kruzer ili više jahti, a slično je i u Gružu.
- To je istina, jer se veliki broj ljudi spoji na baznu stanicu koja je na Lokrumu. Ako postoji optički priključak na mrežu novije generacije, ne bi trebalo biti nikakvih teškoća s fiksnim internetom. Takav internet ne ovisi o broju korisnika ni gužvi, a smetnje su u tim slučajevima izuzetak a ne pravilo. S druge strane, mobilni internet jako ovisi o broju korisnika s obzirom na kapacitet bazne stanice, osobito u turističkim gradovima poput Dubrovnika. Ljeti dođe na tisuće ljudi poput mene koji sav svoj posao rade preko mobilnog interneta i tada, naravno, taj mobilni internet nema dovoljan kapacitet pa značajno pada njegova brzina – komentira Lubura.
Za komunikaciju, poslovanje, fiskalne kase, kupovinu ili obrazovanje, gotovo za sve je danas potreban internet. Lubura iznosi podatak kako se potreba za povećanjem kapaciteta udvostruči svake dvije godine.
- Kako bismo udovoljiti tim potrebama i uopće omogućili funkcioniranje mreže, potrebno je mnogo malih baznih stanica koje će na određenim područjima osigurati dovoljnu brzinu i kapacitet. Radi se o volumenom i snagom malim baznim stanicama te jako malom zračenju i utjecaju na okolinu. Zakonska rješenja idu u tom pravcu da se posve olakša postavljanje mikro baznih stanica za koje neće biti potrebne posebne dozvole, osim poštivanja razine elektromagnetskog zračenja. One neće biti na stupovima, nego na autobusnim stanicama, javnim objektima i ulicama. To je budućnost 5G mreža – pojašnjava Đuro Lubura.
Prema podacima HT-a, promet na području grada Dubrovnika u srpnju ove godine porasto je za 35 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Porast prometa ovoga ljeta u odnosu na proteklo zimsko razdoblje je 100 posto!
Prema podacima speedtest.net-a, najbrži internet u svijetu uživaju korisnici iz Čilea gdje je prosječna brzina u srpnju bila 213.73 Mbps, a slijede Singapur pa Kina. Kad je u pitanju fiksni Internet, Hrvatska je na 94. mjestu, iza zemalja iz regije kao što su Slovenija (51.), Srbija (57.), Kosovo (74.) i Crna Gora (78.). No, u mobilnom internetu Hrvatska je na 13. mjestu koji je u nas prosječne brzine 83.81 Mbps.
- Hrvatska je doista među najboljima u svijetu što se tiče mobilnog interneta, jedna od rijetkih tako dobrih u Europi, jer imamo dosta dobru razinu tržišnog natjecanja. Imamo tri mobilna operatora koji ulažu velike novce u razvoj mreže, što je izravna posljedica tržišnog natjecanja i razumnih naknada za radio-frekvencijski spektar koje su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i HAKOM određivali operatorima. U fiksnoj mreži još uvijek nemamo zadovoljavajuću razinu tržišnog natjecanja, jer imamo jednog dominantnog operatora, Hrvatski telekom, dva manja nacionalna te nekoliko izrazito malih operatora. Očekujem da će se u idućih nekoliko godina i u fiksnim komunikacijama stvari mijenjati nabolje zbog izgradnje optičkih mreža koje je u tijeku diljem Hrvatske – kaže Lubura.