StoryEditorOCM
DubrovnikLovac na lažne vijesti

Dubrovački komunikolog Mato Brautović objašnjava fenomen: Fake news postoje otkad je trača i ogovaranja, a posebno ih ‘napuhuju‘ online teorije o covidu-19

Piše Gabrijela Bijelić
21. studenog 2021. - 18:55
Dubrovački stručnjak iz komunikologije prof.dr.sc. Mato Brautović sustavno izučava utjecaj fake news, poglavito u doba covida-19Cropix

Postojale su oduvijek, otkako je čovječanstvo prvi put 'pribjeglo' tračevima, a najveći zamah u povijesti dale su im aktualne društvene mreže. Fake news već su godinama naša stvarnost, a cirkuliraju nikad jače otkako je izbila pandemija koronavirusa. Upravo su famozne lažne vijesti tema znanstvenog projekta u kojemu sudjeluje dubrovački stručnjak za komunikologiju, prof.dr.sc. Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku.

image
Korona kriza plodno je tlo za širenje lažnih vijesti

S profesorom s Odjela komunikologije razgovarali o prirodi i posljedicama fenomena fake news, te kako ih prevenirati:

Jedna agencija, tisuće 'lažnjaka'

- Kod nas postoji samo jedna tzv. fact- checking nevladina organizacija za provjeru sadržaja objava u medijima i na društvenim mrežama. To je Faktograf koji u partnerstvu s Facebookom koristi posebnu aplikaciju unutar koje dijele informacije i detektiraju pogrešne činjenice. Ako otkriju neku takvu, Facebook ne gasi platformu onima koji opetovano šire lažne vijesti, već smanjuje vidljivost za 80 posto na News feedovima ljudi koji ih inače prate. 

U Hrvatskoj je zapravo samo devet ljudi iz Faktografa koji svakodnevno nadziru sadržaj objava i otkrivaju lažne sadržaje na temelju smjernica FB koji im sugerira potencijalne problematične teme. Naravno da je nemoguće kontrolirati ispravnost tisuća dnevnih objava, posebno u ovo vrijeme epidemije kad se svatko piše svašta neutemeljeno, ali dobro je da postoji barem netko tko to nadzire – ističe dr. Brautović i dodaje kako je najteža sankcija za učestale 'objavljivače' i širitelje fake newsa – gašenje platforme s koje odašilju vijesti:

image
Samo jedna agencija kod nas provjerava fake news
AFP

- Oni koji opetovano ponavljaju lažne sadržaje zadrže page, ali on ostaje nedostupan i tako ih se isključuje iz komunikacije – pojašnjava naš sugovornik.

- Dezinformacije postoje otkad postoji ljudski rod, nisu došle s FB i novim društvenim medijima, oni su ih samo učinili globalno vidljivijima. Prije su dezinformacije imale lokalni karakter, bile su vezane za mjesto gdje se fizički nalazi netko tko ogovara i trača, recimo kafić. Sad se taj fizički element prebacio online i postao dostupan višestruko široj publici – kaže nam dr. Brautović i tumači što motivira pojedince i grupe na širenje lažnih vijesti:

- Bilo je onih koji su to radili i rade zbog zarade jer porast broja posjetitelja na webu donosi novac, primjerice od Google oglasa. Nove medije često koriste zagovornici teorije zavjera, naročito na zdravstvene teme poput covida-19 koji ne prestaje privlačiti pozornost. Sve je to dosta fluidno, ali intrigira ljude koji misle da imaju ekskluzivno pravo na istinu. Fake newsu diljem svijeta pribjegavaju i internetske zajednice i pojedine političke grupacije kako bi poljuljale institucije vlasti ili pripremile teren za prevrat u nekoj državi – navodi dubrovački komunikolog učestalu uporabu tzv. 'motivated reasoninga' koji objašnjava kako ljudi tumače informacije i donose odluke - u skladu sa svojim emocijama i stavovima, čak i kad informacije to pobijaju. Zbog toga ljudi vjeruju u lažne vijesti i kad ih netko sučeli s činjenicama;

image
Facebook ima mehanizme za regulaciju fake news
AFP

Covid-19 na meti

- Fake news nažalost nikad neće nestati, žilavo će se opirati i postojati dok god na svijetu bude glasina i ljudi koji im podliježu. Jedino što se može poduzeti i polako prerasta u trend jesu pokušaji zakonodavaca da kako-tako reguliraju rad internetskih platformi. Facebook je, unatoč kritikama koje doživljava, na tom planu puno transparentniji od Googlea i Youtubea gdje se nađe dosta kontaminiranih sadržaja – objašnjava dr. Mato Brautović i vraća se na jedinog našeg nacionalnog 'regulatora' objava.

Kaže kako je nevladina organizacija Faktograf od siječnja 2020. i prvog spomena covida-19 'zaskočila' više od 500 neutemeljenih informacija koje se šire medijskim prostorom. Da je više resursa, rezultati 'debarkiranja' fake news bi, dakako, bili bolji. Kronično tu nedostaje i potpora države. Hrvatska se u tom segmentu ne razlikuje mnogo od ostatka Jugoistočne Europe. Zakonskom regulativom medijima se zasad samo nameće odgovornost, a o fact-checkingu nitko ne brine, već on ostaje u sferi nevladinih udruga.

Dubrovački profesor Odjela za komunikologiju na kraju nam otkriva više o obrascima i akterima širenja fake news, među kojima, veli, ne manjka ni meanstream medija, no u javnosti se o tome malo zna:

- Po podacima dominiraju antisistemske stranke, Živi zid i njegove varijante, potom radikalna desnica i pojedinci koji vjeruju u urotu svjetskih moćnika, novi poredak i sl. Što se obrazaca stvaranja fake news tiče, njihova se podjela često događa preko tzv. HUB-ova, distribucijskih mjesta koja vijest šalju dalje sve većem broju primatelja – govori dr. Brautović, uz napomenu da su 'fake news' same po sebi oksimoron. Vijest bi po sebi trebala biti provjerljiva i pouzdana, što ovdje nikako nije slučaj.

Dr. Mato Brautović inače je dio tima projekta koji se odvija u suradnji Fakulteta političkih znanosti, FER-a, Gonga, Faktograf.hr i Sveučilišta u Dubrovniku pod nazivom 'Pro-fact: Research, education, fact-check and debunk COVID-19 related disinformation narratives in Croatia.

image
Pojam fake news vezuje se uz mandat bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa
AFP
Prvi spomen

Fake news kao fenomen vezuje se uz kontroverznu vladavinu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. No, dr. Brautović podsjeća da je tu sintagmu prva iskoristila Hilary Clinton koja je nakon gubitka izbora za Bijelu kuću 2016. izjavila kako je za njezin poraz ključna bila proizvodnja fake news iz protivničkog tabora Republikanaca.

22. studeni 2024 11:22