Čekanje na šalterima zbog promjene liječnika primarne zdravstvene zaštite (obiteljska medicina, ginekolog, pedijatar, stomatolog) postaje prošlost. Građani od ove godine to mogu učiniti elektroničkim putem bez odlaska liječniku kojeg žele odabrati ili u HZZO.
Tako se promjena liječnika primarne zaštite može obaviti putem sustava e-građani i e-HZZO, i to jednom godišnje. Građani, kao i dosad, za to ne moraju navoditi nikakav razlog, a ako to namjeravaju učiniti prije isteka 12 mjeseci, razlog promjene je nužan.
Predsjednik dubrovačkog KoHOM-a (Koordinacija obiteljske medicine), specijalist obiteljske medicine, doktor Orsat John prokomentirao je novinu.
- Svatko ima pravo izabrati liječnika kojeg hoće, slobodan izbor mora postojati, ali za nas nije u redu da pacijent izabere i da se upisuje kod liječnika a da prethodno nije došao i upoznao tog liječnika, da nije razgovarao s njim i da izabrani liječnik nije dao ‘zeleno svjetlo‘. Među nama liječnicima ima liječnika koji takoreći ‘bolje‘ ili ‘lošije‘ rade, međutim, stvar je u tome da ako netko ima veliki broj upisanih pacijenata i na glasu je kao ‘dobar liječnik‘, kod njega će se praktički svi htjeti upisati, a ovi koji imaju manje pacijenata, na kraju će i dalje imati manji broj pacijenata. Dakle, onaj tko ionako puno radi dodatno će biti opterećen, a to uistinu nema nikakvog smisla, poručuje dr. John koji dodaje:
- KoHOM je kao organizacija poslao pismo svim čelnim institucijama u kojem smo nastojali objasniti da indeks opterećenja nije isti za svaku ordinaciju. Nema isto dnevno opterećenje, količinu pacijenata i broj postupaka ordinacija koja ima većinom mladu populaciju i ordinacija u koju su pretežito upisani stariji pacijenti s kroničnim bolestima. Konkretno, kad gledam svoju ordinaciju, imam jako veliki broj upisanih pacijenata, preko 2 tisuće i praktički sam ispunio maksimalnu kvotu upisanih pacijenata. A, imam jako veliki broj populacije koja je starija od 65 godina i koja po indeksu opterećenja predstavlja najveće opterećenje jer vas takvi pacijenti najviše zovu za savjete, češće dolaze na preglede... Kad bih imao ambulantu od 1.500 upisanih pacijenata i kad bi to uglavnom bili sve stariji od 65 godina, po indeksu opterećenja radio bi kao da imam ambulantu od 2 tisuće pacijenata! Prema tome, na taj način postojat će neravnomjerna raspodjela pacijenata i za nas to nema nikakvog smisla. To nije rezultat kritičkog razmišljanja ni odlučivanja onih koji su donijeli tu novinu. Svakako, pozdravljamo rješavanje papirologije u smislu da ide elektronski upis, ali mora postojati prethodni kontakt s liječnikom koji će odlučiti može li se taj pacijent upisati ili ne, upozorava dr. John.
Istaknuo je i zašto je upravo važan taj ljudski pristup, susret uživo s liječnikom prilikom upisa, ali i prilikom promjene.
- Nažalost, to se danas dosta izgubilo, sve se svodi na strojeve, mašine, izgubio se kontakt oči u oči i razgovor s pacijentom. Naravno da je vrlo važno i da pacijent upozna svog liječnika i vidi odgovara li mu njegov način organizacije rada i pristupa, a i među pacijentima postoje određene razlike. Jednostavno, kroz razgovor i upoznavanje vidite hoćete li uopće moći funkcionirati u budućnosti u tom odnosu liječnik – pacijent, objašnjava dr. John.
Doktorica dentalne medicine Vesna Tomičić iz ambulante u Gružu (Dom zdravlja Dubrovnik) otkrila je kakva su njezina iskustva.
- Baza su dugogodišnji pacijenti. Razlog odlaska je najčešće promjena prebivališta i gubitak zdravstvenog osiguranja. Postoje pacijenti koji često mijenjaju stomatologe, "šetaju" bez osobitog razloga, a postoji određeni broj pacijenata koje saniramo i onda na nagovor poznanika prelaze u drugu ordinaciju kako bi im povećali bazu pacijenata, otkriva dr. med. dent. Tomičić.
Specijalist ginekologije, doktor Ante Daničić, ne gleda toliko blagonaklono na sve veću administraciju u poslu.
- Administrativne promjene koje su sad nastupile su gore, puno je bolje bilo prije, prije je bilo jednostavnije. Čemu tolika informatika? Mora li svatko biti upućen da bi znao prijavljivati na ovaj ili onaj način, putem računala ili e-građanina?! Polovina je starije populacije koja naravno nije čula za to, a kamoli da zna s tim raditi! Sve ono što je bilo prije 30, 50 godina ništa ‘nije‘ valjalo, sad ovo ‘novo valja‘?! E, pa ovo novo ne valja ništa! Mi koji smo obrazovani moramo paziti na koji način upisujemo, a kamoli netko tko se ne snalazi u tome! Informatika oduzima gomilu vremena: dok to sve upišemo, pošaljemo... Administracija nas ubija, a koliko vremena onda ostaje za pacijente?! Nimalo! A, bit je pregledati, pomoći pacijentu, liječiti ono zbog čega je došao, ali nas administracija ‘pojede‘! Imamo puno novih pacijentica koje dolaze zbog dolaska radne snage, posebno tijekom sezone... Rijetko se događa da netko mijenja ginekologa, ne samo u mom slučaju, nego općenito, ističe dr. Daničić.