Među državama članicama Europske unije pada broj članstva u sindikatima kao i broj radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima. Naime, 2000. godine u Europskoj uniji time je bilo obuhvaćeno 66 posto zaposlenih bili, dok se 2019. godine taj udio smanjio na 59 posto.
Taj podatak objavila je Komisija EU koja danas predstavlja inicijativu za daljnje jačanje i promicanje socijalnog dijaloga s konkretnim mjerama na nacionalnim razinama ali na razini cijele Europske nije. Iz EK ističu kako je manje vjerojatno i da će kroz sindikate biti zastupljeni noviji oblici zapošljavanja, kao što je rad putem platformi i određene skupine stanovništva, poput mladih dok u nekim sektorima poput skrbi gotovo uopće nema kolektivnog pregovaranja. Komisija stoga poziva socijalne partnere da pregovaraju i sklope više sporazuma te da povećaju članstvo i reprezentativnost sindikata i organizacija poslodavaca.
- To je dodatna potvrda naše snažne predanosti socijalnom dijalogu kao temelju socijalnog tržišnog gospodarstva EU-a i njegove konkurentnosti. Cilj je inicijative osnažiti socijalni dijalog kako bi se prilagodio promjenama u svijetu rada i novim trendovima na tržištu rada u kontekstu prijelaza na digitalno i klimatski neutralno gospodarstvo i pojave novih oblika zapošljavanja. Pregovori između organizacija koje predstavljaju poslodavce i onih koje predstavljaju radnike, socijalnih partnera, u okviru socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja doprinose poboljšanju životnih i radnih uvjeta, kao što su plaća, radno vrijeme, godišnji odmor, roditeljski dopust, osposobljavanje te mjere za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu. Osim toga, oni imaju ključnu ulogu u prilagodbi promjenjivim gospodarskim i socijalnim okolnostima i povećanju produktivnosti koje je potrebno za poboljšanje konkurentnosti europskih poduzeća. Sve to pomaže u osiguravanju socijalne pravednosti i demokracije na radnom mjestu te jačanju blagostanja i otpornosti u Europi.
Socijalni partneri poručuju iz EK imaju među ostalim ključnu ulogu u vremenima kriza ili promjena. Primjerice tijekom pandemije COVID-19 odmah su pomogli uspostaviti mjere za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu i program skraćenog radnog vremena. Socijalni partneri pomažu i u pronalaženju uravnoteženih rješenja za prilagodbu tržišta rada digitalnom dobu. Bliska suradnja između poslodavaca i zaposlenika važna je i za učinkovitu organizaciju industrijske proizvodnje, a radnicima za stjecanje zelenih i digitalnih vještina.
U tom kontekstu Komisija po pitanju nacionalne razine predlaže da se organiziraju savjetovanje sa socijalnim partnerima o sadržaju i provedbi gospodarskih i socijalnih politika te politika zapošljavanja u skladu s nacionalnom praksom, potiču socijalne partnere da razmotre nove oblike rada i netipično zapošljavanje te da što veći broj ljudi informiraju o prednostima socijalnog dijaloga i o svim sklopljenim kolektivnim ugovorima, omoguće povećanje kapaciteta organizacija radnika i poslodavaca, primjerice osiguravanjem pristupa relevantnim informacijama i osiguravanjem potpore nacionalnih vlada. Predloženom Preporukom Vijeća u potpunosti se poštuju nacionalne tradicije i autonomija socijalnih partnera. Državama članicama omogućuje se da odrede najbolji način za postizanje tih ciljeva, uzimajući u obzir njihove posebne okolnosti.
Na razini EU, Komisija poziva na jačanje europskog sektorskog socijalnog dijaloga modernizacijom njegova okvira, osiguravanje daljnje potpore u pogledu sklapanja sporazuma socijalnih partnera, jačanje sudjelovanja socijalnih partnera u donošenju politika EU-a te veću djelotvornost tehničke i financijske potpore EU-a socijalnim partnerima.