Ovih dana, od 8. kolovoza do 9. rujna provodi se nacionalno istraživanje Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Tomas Hrvatska 2022. Istraživanje provodi Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Institutom za turizam i uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma i sporta RH.
Turističke zajednice upozoravaju kroz sustav e visitor iznajmljivače kako je moguće je im objekt bude jedan od izabranih objekata za provođenje istraživanja, te ih mole za pomoć. Ako vam gosti kažu da su odgovarali na neku anketu, znači da je vaš smještaj izabran slučajnim odabirom.
Anketu provode anketari agencije Hendal, a moguće je da će vaš objekt posjetiti i do tri puta mjesečno, tijekom nekoliko mjeseci u godini. Po jednom dolasku u objekt anketirat će se najviše tri do četiri gosta. Svi podaci koji se prikupljaju od gostiju su anonimni, a rezultati će se prikazivati isključivo na razini regija (županija). Rezultati istraživanja bit će javno dostupni.
Istraživanjem se od gostiju u komercijalnim oblicima smještaja prikupljaju podaci o njihovom profilu, obilježjima putovanja i boravka u destinaciji, troškovima za vrijeme boravka u destinaciji i stavovima o turističkoj ponudi destinacije. Cilj istraživanja je stvaranje informacijske podloge neophodne za unapređenje i podizanje konkurentnosti turističke ponude u Hrvatskoj. Osim istraživanja TOMAS Hrvatska 2022., ove se godine provodi i istraživanje TOMAS Nautika 2022. koje obuhvaća turiste-nautičare na jahtama u marinama i one na brodovima za domaća kružna putovanja.
Istraživanje TOMAS Hrvatska 2022. temelji se na metodološkom okviru dosadašnjih istraživanja TOMAS Ljeto koja se provode od 1987. godine. Prethodno je istraživanje provedeno 2019. godine, na koju se u turizmu ovog ljeta često podsjećamo.
Dubrovnik je međutim 2018. godine naručio od Instituta za turizam istraživanje o Stavovima i potrošnji turista i posjetitelja u Dubrovniku. Rezultati istraživanja koji su obuhvatili dva glavna segmenta turističke potražnje goste u komercijalnim smještajnim kapacitetima i jednodnevne posjetitelje, uvelike su utjecale na gradske politike obzirom na specifičnost turističke ponude grada Dubrovnika i potrebu uspostavljanja sustava praćenja održivosti turističkih aktivnosti u gradu. Kad se prisjetimo kako se morao postaviti brojač posjetitelja s kruzera, jasno je i zašto.
Po podacima iz tadašnjeg dubrovačkog istraživanja, prosječna dnevna potrošnja stacionarnih gostiju u Dubrovniku je bila 170 eura, od čega se nešto više od polovice ili 87 eura odnosi na smještaj, na hranu i piće izvan objekta smještaja 43 eura, na kulturu i zabavu 14 eura, kupnju 11 eura, itd.
Najveći potrošači su bili Amerikanci, gosti iz Australije te iz azijskih zemalja. Dvije trećine stacionarnih gostiju u Dubrovnik stiže s partnerom, a njih 86 posto dolazi prvi put. Istraživanje je pokazalo da je Dubrovnik i izrazita zrakoplovna destinacija jer je čak 85 posto ispitanika stiglo zrakoplovima. Čak 70 posto gostiju u gradu boravilo je od četiri do sedam dana. Gosti su bili najzadovoljniji ljepotom grada, sigurnošću, gostoljubivošću i kvalitetom smještaja, a najmanje zadovoljni lokalnim prijevozom, mogućnostima za kupnju te gužvom u prometu, na javnim mjestima i plažama.
Puno se toga u Dubrovniku promijenilo od 2018. no puno je toga ostalo isto. Na razini Hrvatske u istraživanju Tomas Hrvatska 2019. prosječna dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj bila je 98 eura. Taj je iznos nešto veći za područje kontinentalnog dijela Hrvatske gdje gosti troše 115 eura, dok na Jadranu turisti troše 97 eura. Čak polovica tog iznosa odnosila se na uslugu smještaja, a tek manje od 20 posto na uslugu hrane i pića izvan smještajnog objekta. Također, turisti u Lijepoj našoj ostvaruju u prosjeku 7,3 noćenja (7,6 noćenja na Jadranu, a 2,9 u kontinentalnoj Hrvatskoj).
Ljepota prirode i mjesta, osobna sigurnost, atmosfera i ugođaj te gostoljubivost lokalnog stanovništva najbolje su ocijenjeni elementi ponude Hrvatske. Na razini Hrvatske, visoko su ocijenjeni uređenost mjesta, čistoća, opremljenost i uređenost plaža, smještajni objekt, ekološka očuvanost, prometna dostupnost destinacije, gastronomska ponuda, informacije u destinaciji, pješačke staze i mogućnost kvalitetnog kretanja pješice u destinaciji, prilagođenost destinacije djeci, označavanje znamenitosti te ponuda kulture i umjetnosti – navedeno je u istraživanju po pitanju zadovoljstva gostiju ponudom.