Nekada su paradajz turistima smatrani oni iz istočne Europe ili siromašni turisti sa zapada, a danas se taj epitet vezuje za turiste iz Bosne i Hercegovine i Srbije, no definicija ‘paradajz‘ turista kakvu danas poznajemo nije najtočnija, otkriva N1 Slovenija.
Naime, termin je nastao osamdesetih godina prošlog stoljeća, a odnosio se na srpske turiste koji su ljetovali u Grčkoj. Kako je rekao srbijanski novinar Dragan Gulić, Grčka je 1980-ih postala popularna trgovačka i turistička destinacija, posebno za Srbe.
-Prvi paradajz turisti koji su iz bivše Jugoslavije došli u Grčku nisu bili siromašni, ali su u Grčkoj ljetovali drugačije nego kod kuće. U Grčkoj su obišli velike pješčane plaže koje kod kuće nisu imali – osim Ulcinja u Crnoj Gori, koji je bio raj za djecu koja nisu htjela otići s plaže ni u vrijeme ručka. Osim toga, viđani su domaći turisti kako jedu na plažama ili na njima prave piknik, što kod nas nije bilo uobičajeno- objasnio je Gulić.
Tako su srpske majke počele spremati ručkove u apartmanima, jela su nosile u grčke pekare, gdje su ih kuhale ili pekle, naravno uz naknadu, a onda je obitelj jela na plaži.
-U Grčkoj je tada rajčica imala drugačiji okus od one koju smo jeli u Jugoslaviji i bila je jeftina-
Zato su Srpkinje počele kupovati grčke rajčice, paprike i patlidžane, a u Grčkoj su kuhale i ajvar za zimnicu- rekao je Gulić. Dakle, izvorno taj pojam nije označavao nekoga tko je došao na odmor s automobilom punim domaće hrane, već jugoslavenskog turista koji se sa ljetovanja iz Grčke vratio s punim autom hrane i stvari iz dućana, donosi N1 Slovenija.