Svaki kredit posebna je priča, pa tako i rokovi zastare od kojih neki istječu već ove godine

Kad ste prije šest godina dobili prvu parnicu u Hrvatskoj protiv banaka zbog enormnog tečaja za kredite u švicarskim francima, stotine tisuća hrvatskih građana od kojih su mnogi završili kao beskućnici, računali su da je pravda zadovoljena. No evo i nakon šest godina, pitanja o kreditima u švicarskim francima i dalje su aktualna, a pravna bitka još uvijek nije okončana. U kojoj je fazi cjelokupna situacija sa kreditima u ' švicarcima'?
Nakon što je 2014. godine donesena drugostupanjska presuda Visokog trgovačkog suda dio koji se odnosi na promjenjivu kamatu stopu postao je pravomoćan, no dio koji se odnosi valutnu klauzulu preinačen je na štetu korisnicima kredita u švicarskim francima. I korisnici ali i banke zatražili su reviziju te odluke pa je 2015. potvrđeno da je promjenjiva kamatna stopa ništetna te da je valutna klauzula zakonita. No nakon Ustavne tužbe cijela slučaj vraćen je preko Vrhovnog suda na Visoki trgovački sud koji je na kraju potvrdio prvu presudu koja je u potpunosti u korist korisnika kredita pa je i valutna klauzula proglašena ništetnom. U ovoj fazi banke su, što se i očekivalo, zatražile reviziju odluke o valutnoj klauzuli, no bez obzira na to, taj dio presude je pravomoćan i može se primjenjivati.
Kada se može očekivati oduka o reviziji?
Neslužbene procjene govore da bi se ta odluka mogla donijeti u narednih mjesec i pol dana, no radi se samo o informaciji koja se mogla pročitati u medijima jer nitko ne može znati kada će Vrhovni sud RH donijeti odluku o sudbini valutne klauzule.
Nakon takvog ishoda te kolektivne tužbe, korisnici pojedinačnim tužbama protiv banaka nastoje vratiti izgubljeni novac. Koliko je do sada podignuto privatnih tužbi?
Točan podatak za Hrvatsku nemam, no naš odvjetnički ured do početka ljeta podignuo je određeni broj jer sud je zauzeo stav da bi zastara za pojedinačne odštetne zahtjeve zbog promjenjive kamatne stope u slučajevima do kraja 2014. nastupa ove godine. Dio je korisnika odlučio tužiti banke samo za kamatnu stopu a dio je podigao tužbu i za valutnu klauzulu iako je u tijeku postupak revizije i to pitanje još uvijek nije konačno riješeno pred Vrhovnim sudom. No za valutnu klauzulu zastara u pravilu nastupa 2023. godine tako da ima još dovoljno vremena.
Kakva je sudska praksa u tim slučajevima, obzirom da banke ne smatraju istima izvorne kredite u 'švicarcima' i one pretvorne u kredite u eurima?
U slučajevima u kojima su ljudi tužili banke na osnovu promjenjive kamatne stope nakon što su u potpunosti vratili kredit a da ga nisu prije toga konvertirali iz švicarskih franaka u eure sudske prakse ima, odnosno donesene su presude, no u slučajevima konvertiranih kredita, koliko je meni poznato, još nije donesena niti jedna pravomoćna pojedinačna presuda. No Vrhovni sud je u jednom takvom slučaju zauzeo je stav kako tužitelji imaju pravni interes potraživati preplaćeni dio iako se radi o konvertiranom kreditu. No sud u tom slučaju nije ulazio u meritum, već je taj stav donesen u procesno pravnom smislu. Taj slučaj vraćen je na niži sud na ponovno odlučivanje. Naime, banke tvrde da je konvertirani kredit novi ugovorni odnos, no u ovom slučaju Vrhovni sud tvrdi da banka treba vratiti preplaćeni iznos ukoliko je nastao kao posljedica promjenjive kamate stope nije uračunat prilikom konverzije kredita. No presude će ovisiti od slučaja do slučaja a nakon što se vidi je li i koliko je preplaćenog iznosa ušlo u izračun prilikom konvertiranja kredita u eure. Za to treba pričekati prvostupanjske presude. Što se tiče valutne klauzule, tu nema pojedinačnih pravomoćnih presuda, jer je u kolektivnoj parnici presuda tek prošle godine postala pravomoćna. Zbog toga je i rok zastare do 2023. godine.
Na tragu Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je prisilio banke na konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure, najavljuje se i posebni zakon zbog odštetnih zahtjeva. Hoće li on pomoći građanima s kreditima u švicarskim francima i ubrzati odštetne procese?
O tome znam onoliko koliko sam, kao i svi drugi, pročitao u medijima. No svakako mislim da bi rješavanje odštetnih zahtjeva kroz zakonski okvirom bilo jako dobro za naše građane, ubrzalo bi proces koji bi bio i jeftiniji i rasteretilo sudove. Hoće li se takav zakon donijeti, na koji će način regulirati poprilično zahtjevnu problematiku i kada će se to dogoditi, doista ne znam pa za sada ostaje jedino mogućnost pojedinačnih odštetnih zahtjeva.
Temeljem Vašeg dugogodišnjeg iskustva, možete li nam reći kada ćemo pitanje 'švicaraca' skinuti s dnevnog reda, obzirom na poslovični sporost hrvatskog pravosuđa.
Moram reći da po ovom pitanju nemam loše iskustvo. Za određeni broj tužbi koje je naš ured podnio prije početka ljeta, već su zakazana prva ročišta i određena vještačenja. Naravno to ovisi o sucima, ažurnosti sudova, no mi se u ovim slučajevima ne možemo reći da je hrvatsko pravosuđe sporo, posebice u slučaju kolektivne tužbe. Primjerice presuda o promjenjivoj kamatnoj stopi postala je pravomoćna za dvije godine, što je doista kratak vremenski rok.