Stručnjak za tržište rada Dominik Raškaj smatra da za Hrvatsku nije sve tako crno. Evo koje radnike ove godine možemo očekivati

U Dubrovniku je prošle godine radilo preko 8 tisuća stranih radnika i to ne samo u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Srbi, Filipinci, Nepalci, radnici iz BiH,  Bangladeša.... postali su dubrovački poštari, trgovci, građevinari, smetlištari, a bez njih odraditi turističku sezonu bilo bi nemoguće. Kakva su previđanja oko radne snage za ovu godinu u Novom danu N1 televizije govorio je stručnjak za tržište rada Dominik Raškaj. On smatra da će se europsko tržište rada u skoroj budućnosti suočiti s krizom, ali i da za Hrvatsku nije sve crno te da ima razloga za optimizam. Oko 13 milijuna osoba u EU-u je trenutačno s ugroženim radnim mjestima. Zbog toga je dio onih koji su otišli spreman vratiti se u zemlje regije, ali i na radna mjesta na kojima su bili godinama ranije, upozorava Raškaj.

Ilustracija

Bozo Radic/Cropix

Na pitanje što se dogodilo, Raškaj navodi primjer autoindustrije u kojoj se, kaže, kasno reagiralo s porezima i carinama pa je došlo do kolapsa. Kriza je i u građevinskom sektoru. “Gradnja je stagnirala, zatvoreno je 20 tisuća građevinskih tvrtki u EU-u, ne traže se više ni projektanti ni inženjeri. Ni u Hrvatskoj se više ne traže građevinski radnici, a i ovo što se traži se traži za saniranje šteta. Građevinski sektor će u ovoj godini u laziti u jednu veću krizu. Građani njemačke su krenuli u agresivnu štednju”, upozorava Raškaj među ostalim u Novom danu N1. 

Ilustracija

Čistoća Dubrovnik/Čistoća Dubrovnik

Što to znači za Njemačku? “Ni Njemačka nema konkretne mjere za pomoć poslodavcima. Ako ih i bude, one će se odnositi na njihove građane. Radnici koji su i prije 30-ak godina odlazili će biti otpisani i biti primorani vratit se u Hrvatsku. Tržište je preplavljeno ukrajinskim radnicima koji su izgurali radnike s Balkana. Stvaraju brojne probleme i Ircima u Irskoj, Irci se žale da imaju veća prava od njih. Zamislite u kakvom su onda položaju drugi strani radnici. Najviše trpi transport,a ako dođe do kolapsa transporta, slijedi veliki lanac domino efekta koji bi mogao ugroziti opskrbu”.Hrvatska ima najveći problem s uslužnim djelatnostima. Nedostaje poštara, konobara, vozača, problemi su u zdravstvu, a i u građevini.On navodi i problem s kojim se poslodavci suočavaju kada odluče zaposliti strane radnike. Filipince navodi kao dobar primjer, kaže da se brzo i dobro prilagođavaju europskom tržištu i većina ih poznaje engleski jezik. Neki drugi strani radnici nisu tako dobro prilagođeni i da bi se od njih dobilo poželjnog radnika potrebno je uložiti mnogo vremena i sredstava. Zbog toga se, smatra, treba orijentirati prema povratku domaćih radnika koji su zainteresirani za to. U inozemstvu rastu troškovi života i sve više ljudi bi bilo zainteresirano za povratak ako bi im se omogućila dobra atmosfera i primjerene plaće- poručuje Raškaj.