Od 2004. godine, otkako je dostupna statistička baza Zavoda za zapošljavanje, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije bilo manje potražnje za radnom snagom. Na Zavodu je prošli tjedan bilo samo 910 slobodnih radnih mjesta, pet puta manje nego lanjske pandemijske godine, osam puta manje nego 2019., deset puta manje nego 2017., podaci su njihove statističke baze dostupne na interentu. S druge strane, registrirana nezaposlenost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji najveća je u posljednjih šest godina.
Prema podacima HZZ-a, 31. ožujka u županiji je bilo 6.921 nezaposlena osoba, od toga u Ispostavi Dubrovnik 3.167. Na isti dan, rekordne turističke 2019. godine, u županiji je bilo oko tisuću nezaposlenih manje (5.954, od toga u Ispostavi Dubrovnik 2.242).
- Kuhari, konobari i ostali koji inače rade u turizmu su na čekanju. Svi oni znaju kod koga će raditi, ako se krene s radom tako da ne zovu raspitivati se za druge poslove. Nekoliko hotelskih kuća, doduše, raspisivalo je natječaje, kao što su Libertas, Maestral i Valamar, ali to je jako malo sezonaca koje su oni i inače angažirali. Svi su još uvijek na oprezu. Nažalost, na globalna događanja ne možemo mnogo utjecati, ali unatoč svemu polažemo nade u ovu sezonu. Lani smo vjerovali kako će sve ovo brzo proći, Britanci su nam dolazili u srpnju i kolovozu, nešto se na kraju i dogodilo – kaže Julijo Srgota, predstojnik Zavoda za zapošljavanje - Područnog ureda Dubrovnik.
U ovoj godini još nije bilo većih otpuštanja radnika na dubrovačkom području.
- Zavod još uvijek isplaćuje potporu za očuvanje radnih mjesta bez kojih bi, bojim se, slika tržišta rada izgledala mnogo drugačije – kaže Srgota.
Ekonomski institut u Zagrebu objavio je kako tržište rada pokazuje prve značajnije znakove oporavka od COVID-19 pandemije. OVI indeks za ožujak 2021. godine (Online Vacancy Index je mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao), ukazuje da je potražnja za radom bila gotovo 24 posto veća nego u istom mjesecu lani. „Valja imati na umu da je u ožujku prošle godine bio već vidljiv utjecaj pandemije, jer je OVI indeks u ožujku 2020. bio 23 posto manji no u ožujku 2019.“, napominju iz Instituta, a „usporedba OVI indeksa iz ožujka ove godine u odnosu na OVI iz ožujka 2019. ukazuje da je potražnja za radom na oko 95 posto predpandemijske razine“. To su ohrabrujući podaci na razini države, ali ništa ne upućuje na oporavak na dubrovačkom području. U online konferenciji Ekonomskog instituta sudjelovala je i Nikolina Trojić, predsjednika Županijske komore Dubrovnik pri HGK.
- Prema podacima Euromonitora, očekivani povratak potrošnje gostiju na razinu 2019. za čitavu Hrvatsku je između 2023. i 2025. godine. Kad se sjetimo gdje je Dubrovnik, toj prognozi moramo dodati još malo prostora. Znači, nema još govora o potrošnji kakvu smo nekad bilježili, a to je ono što nas zanima. Svi smo shvatili da se ne želimo vratiti na onu vrstu turizma koja se mjeri ogromnim brojkama gostiju – kaže Trojić.
Na tržištu rada do Splita nema problema, ali Dubrovnik kao aviodestinacija ovisi o stanju u našim emitivnim tržištima, Velikoj Britaniji koja nosi trećinu svih noćenja, i SAD-u.
- Ta dva tržišta utječu na polovicu naših turističkih kretanja. Naš turistički sektor kaže kako su sve turističke grupe odgođene do rujna, što znači da se u srpnju i kolovozu oslanjamo na individualce iz Hrvatske i regije, a toplo se nadamo i iz Velike Britanije. Dakle, mnogo više očekujemo od rujna i listopada, inače financijski jako dobrih mjeseci, nego od samog ljeta – kaže Trojić.
U travnju prije dvije godine, putem Zavoda za zapošljavanje tražilo se 20 kuhara sezonaca i 23 stalna, 33 pomoćna kuhara, a danas nijedan. I tako dalje ide taj popis radnika za kojim je turistički sektor vapio i tražio ih po državi, regiji i šire. Umjesto turističkih, ovdje se danas traže zdravstveni radnici. U ožujku je raspisan natječaja za 48 pripravnika u bolnici, a natječaji za zapošljavanje liječnika u različitim ustanovama stalno se i često neuspješno iznova objavljuju.