Zbog algi i sitnih morskih životinja luksuznom kruzeru Viking Orion tijekom novogodišnjeg krstarenja zabranjeno je pristajanje u više luka Australije i Novog Zelanda jer su njihove vlasti bile zabrinute da bi "biološki obraštaj" na trupu ovoga broda mogao naštetiti tamošnjem ekosustavu.
Norveškoj kompaniji naređeno je da ronioci uklone naslage mikroorganizama i biljaka s trupa Viking Oriona dok se nalazio u međunarodnim vodama, kako bi se spriječilo da plovilo preveze potencijalno opasna morska stvorenja.
Opasnosti koji za morski okoliš predstavljaju balastne vode relativno su poznate, Hrvatska je potpisnica Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, no slučaj Viking Oriona, prvi je slučaj da je neki brod zaustavljan zbog biološkog obraštaja. Dr. Nenad Antolović s Instituta za more i priobalje kaže kako za utjecaj stranih organizama koji se tako mogu unijeti u Jadran postoji realna mogućnost, te da potencijalni utjecaj možemo samo nagađati. - Ono što možemo jest pratiti situaciju u nama susjednim zemljama Italiji, Grčkoj, eventualno vidjeti njihova iskustva pa tako predvidjeti potencijalne scenarije u našem dijelu Jadrana – navodi ravnatelj Instituta.
Viking Orion, brod s 930 mjesta, izgrađen 2018. poznat je Dubrovčanima, jer u Gruž je uplovio i na svom inauguracijskom putovanju kada su prije pandemije rute krstarenja Viking Ocean Cruises redovito uključivale i Dubrovnik.
Dubrovnik je prošle godine bio najposjećenija putnička luka na hrvatskom dijelu Jadrana, zato smo pitali i naše pomorske vlasti postoje li hrvatski odnosno propisi na razini EU koji bi mogli zabraniti uplovljavanje brodova radi biološkog obraštaja u lukama našega malog Jadrana puno zatvorenijeg od oceanskih voda Australije i Novog Zelanda?
U te dvije zemlje koje su najdulje bile zatvorene radi pandemije kruzeri su se vratili nakon tisuću dana pandemijske stanke. Australija i Novi Zeland naime, imaju nacionalna pravila o bioobrastaju koja su, prenose mediji, stupila na snagu u lipnju 2022. Smjernice prisiljavaju operatere da "pokažu primjenu proaktivnih metoda upravljanja" za obrastanje, a vlasti mogu pregledati trupove i nositi se s "neprihvatljivim biosigurnosnim rizikom" koristeći australske standarde.
Zasad nije izvjesno da će se slične proaktivne metode provoditi u našim lukama.
- Kod nas se kontrole obraštaja ne provode, iako bi i tako nešto bilo potrebno i korisno za zaštitu Jadrana – kaže dr Marijana Pećarević, profesorica na Odjelu za akvakulturu dubrovačkog sveučilišta koja se bavi istraživanjem utjecaja balastnih brodskih voda. - Osim u balastnim tankovima, strane vrste mogu stići i u obraštaju na oplati broda, što se ranije uspješno rješavalo upotrebom tributil kositra (TBT), izrazito toksičnog spoja koji je negativno utjecao na životne zajednice u moru. Taj spoj zabranjen je Međunarodnom konvencijom o kontroli štetnih tvari protiv obraštaja na brodovima – kaže dr Pećarević.
Objašnjava kako uz prihvaćenu Konvenciju, od 2007. postoji Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta kojim se utvrđuju načela i postupci upravljanja i nadzora brodskih balastnih voda i taloga na brodovima.
- Kod nas se kontrole nažalost ne provode redovito, ali povremeno se ipak provode uzorkovanja na brodovima u našim lukama, pa smo tako i mi u par navrata uzimali uzorke balasta s brodova u luci Ploče. Svi uzorci koje smo obradili su bili u skladu s D2 standardom Konvencije tako da je balast mogao biti ispušten, ali moram naglasiti da su brodovi čekali rezultate naše analize prije ispuštanja balasta – navodi dr Pećarević. Balastne vode su dakle jedan od glavnih vektora širenja morskih vrsta u nova područja, a ističu na Odjelu za akvakulturu UNIDU, važno je napomenuti da se gotovo sve morske vrste u barem jednom životnom stadiju nalaze u sastavu planktona i dolaze u priliku biti ukrcane u balastne tankove.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....