Ne treba biti Gates ni Ronaldo da biste ljetovali u Dubrovniku. Isticanje najviših cijena i širenje fotografija računa kave na Stradunu po društvenim mrežama prišili su mu etiketu preskupe turističke destinacije.
Što je to skupo, a što pristupačno i tko to definira, pita predstavnik dubrovačkih ugostitelja, koji ukazuje na to da je popularnost Dubrovnika među domaćim i stranim gostima najbolji pokazatelj da je to mit.
– Da gostima nije prihvatljivo konzumirati naše usluge, ne bi dolazili u tolikom broju. Dubrovnik ima široku ponudu – tvrdi Ante Vlašić, predsjednik Strukovne grupe ugostiteljskih djelatnosti Županijske komore Dubrovnik, pa kaže:
– Imamo sve, od fast fooda do restorana s Michelinovim zvjezdicama. Osim od medija, nigdje nisam čuo da je Dubrovnik preskup grad, barem ne od domaćih i stranaca s kojima se osobno susrećem.
Smjena generacija
Kad se naglasak stavlja na budale, onda se misli da su svi budale, tako Vlašić komentira javno plasiranje računa poput onoga s cijenom bijele kave od 40 kuna u povijesnoj jezgri. Sa smjenom generacija mijenjaju se navike, a turistička odredišta prinuđena su prilagoditi se. Kako kaže sugovornik, u budućnosti nas vjerojatno čeka ono što je u azijskim odredištima već prisutno – usluga bez kontakta, mali lokali s automatima za prepaid plaćanje u kojima dobijete broj kao u banci, pojedete i idete dalje. Brzina, kvaliteta i jednostavnost, to je ono što očekuju mlađe generacije putnika. Nema ni susreta s domaćinom u privatnom smještaju, a to je nešto što se sve više primjenjuje i u Dubrovniku – tzv. pametne brave ili sandučići s kodom u kojem gosta čeka ključ apartmana.
– Potrošačke navike se mijenjaju, a vrijeme će pokazati koliko nam treba za prilagodbu i hoće li Europa pokušati zadržati dio svojeg starog šarma. Časopis HoReCa prije nekoliko je godina objavio američko istraživanje o potrošačkim navikama pojedinih generacija, koje je pokazalo da “babyboomeri” vole sjediti u restoranima, razgovarati s osobljem i uživati u čitavom gastronomskom doživljaju, dok novije generacije preferiraju minimalan dodir s ljudima, što povoljnije, brže i jednostavnije usluge i, po mogućnosti, dostavu. Generacije između imaju određeni postotak interesa. S dolaskom novih generacija koje vole kvalitetno i brzo pojesti, a da ne plate previše, raste i ponuda street fooda – ističe Vlašić.
Povoljne cijene
Valentino Vuličević, suvlasnik dubrovačkog restorana “Mezzanave” u koji čitavu godinu rado navraća lokalno stanovništvo na marendu, kaže kako imaju dobru posjećenost stranaca, koji kod njih mogu dobiti obrok, i to punjenu papriku, sarmu ili polpete s pireom i pićem, za desetak eura.
Tko je na vrijeme rezervirao smještaj za odmor u srpnju, mogao je naći kvalitetno opremljen apartman na užem gradskom području za cijenu noćenja manju od 70 eura, dok će oni koji idu na “last minute” putovanje u tom cjenovnom rangu sada naći sobu u privatnom smještaju ili hostelski krevet. Prema podacima Turističke zajednice, u Dubrovniku je aktivno 17 hostela sa 150 soba i 638 kreveta.
– Cijena kreveta u srpnju iznosi 230 kuna, ali to ovisi i o tome preko kojeg kanala gost rezervira smještaj. Na primjer, na Bookingu postoje promocije koje gost može aktivirati pa mu cijena može biti manja za 10 posto i više, maksimalno do 20 posto popusta. U našem hostelu najčešće borave individualci te se zadržavaju dan ili dva – kaže Ena Milojević, voditeljica “HI Hostela Dubrovnik”.
Prosječna dob gosta u hostelu je između 20 i 30 godina, a u Dubrovnik najčešće dolaze iz Australije, Francuske, Njemačke i Velike Britanije.