Dubrovački vjesnik, u suradnji s partnerima i sponzorima, u petak 29. rujna s početkom u 11 sati, u hotelu Narenta pored Metkovića organizira konferenciju “Neretva kao novi potencijal destinacijskog turizma”. Uvodničar u temu bit će državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina, a tome što u dolini Neretve sve treba organizacijski mijenjati doznat ćemo iz diskusije s direktorom Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Julijem Srgotom, gradonačelnicima Metkovića, Opuzena i Ploča i općine Slivno, Daliborom Milanom, Ivanom Matagom, Mišom Krstičevićem i Smiljanom Mustapićem. Uz njih, govorit će i agronom Robert Doko i ravnatelj Muzeja Narona Tonči Glučina, a sve nazočne pozdraviti će i Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.
Pitomoj i plodnoj dolini Neretve oduvijek tepamo da je “Hrvatska Kalifornija” ili “Zlatna dolina”. I nikad u toj “Kaliforniji” nismo vidjeli Pamelu Anderson, Bay Watch, divne pješčane plaže i turiste kako se na njima kupaju. Neretva kako smo je donedavno vidjeli bila je mjesto na kojem se beru najbolje jabuke, najslađe lubenice, fine pomadore i na koncu najvažniji izvozni proizvod naše mediteranske poljoprivrede - mandarine. Osim toga, Neretva je u prometnom smislu bila tranzitno područje u kojem je Jadranska magistrala vrlo pažljivo i na pristojnoj udaljenosti zaobilazila Ploče, Rogorin, Komin, Opuzen...a jedino je prolazila ravno kroz centar Metkovića što također nije bilo zgodno prometno rješenje.
Međutim, posljednjih godina perspektiva doline Neretve dramatično se mijenja. Neretva je danas, nakon otvaranja Pelješkom mosta, samo pola sata udaljena od kamenog cvijeta Korčule. Za desetak minuta vožnje manje stiže se do svjetski poznatih vinogorja na Pelješcu, do uzgajališta kamenica i mušula, uljara i skrivenih Peljeških plaža koje u turističkom i eno-gastronomskom smislu čine jedinstven doživljaj Mediterana kakav je nekad bio. Ne manje važno, dolina Neretve blizu je Međugorja, a i po najvećim prometnim gužvama samo je uru vremena daleko od Dubrovnika kao svjetske turističke atrakcije.
Dakako, nije most jedino što se Neretvi “dogodilo”. Napravljena su nova vinogorja, neka od njih s nevjerojatnim pogledom na akvatorij Pelješca, a sva s doista vrhunskim vinima. U gastronomskom smislu neretvansku tradiciju posvema drukčije kuhinje u kojoj dominiraju riječni specijaliteti, žabe, jegulje i plotice, balastne vode globalnog pomorstva donijele su nam plavog raka. Riječ je doduše o invazivnoj vrsti i velikoj ekološkoj štetočini. Ali s druge strane i o deliciji koja je u Karibima i nekim drugim destinacijama dostigla globalnu slavu. Po čuvenju i veću od stonskih kamenica. U našoj je gastronomiji plavi rak još nedovoljno otkriven, ali potencijal je tu.
Skrivena ljepota
Treba li spomenuti ljepotu Bačinskih jezera, povijest Narone, atraktivnost neretvanskih rukavaca koji su po svemu ljepši od floridskih Evergladesa, ali bez krokodila. No zato s mogućnošću promatranja jedinstvenog ptičjeg svijeta. Treba li spomenuti Maraton neretvanskih lađa koji će ubrzo biti nacionalni događaj po kulturalnoj vrijednosti jednak ili jači od Sinjske alke.
Nema dvojbe, Neretva već danas ima sve predispozicije koje turistička destinacija ravna Pelješcu i Korčuli treba imati. Sad joj još treba destinacijski menadžment, zajedništvo u organizaciji i promociji. To će ovaj kraj učiniti novom zvijezdom na turističkoj karti Hrvatske, a konferencija koju organizira Dubrovački vjesnik s partnerima i sponzorima bit će prvi korak koji će “Neretvu okrenuti u tom smijeru”.
Kakav je turizam neretvanskog kraja danas? Njegove su ljepote skrivene. Najviše turista dolazi na jednodnevne izlete, koji uz posjet prirodnim ljepotama, fotosafariju u neretvanskoj močvari, kitesurfingu na Ušću, Baćinskim jezerima, uživaju u ovdašnjim delicijama, brudetu od jegulja i žaba, domaćem kruhu i kapljici vina sa vinogorja Komarna. Kako odnedavno nema višesatnog čekanja na granici, trendovi se ubrzano mijenjaju.
Lokalne turističke zajednice bilježe jako dobre turističke rezultate. Turistička zajednica Metkovića u prošloj godini zabilježila je 16 909 noćenja što je čak za 60 posto više u odnosu na godinu prije otvorenja Pelješkog mosta, dok je u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno 9304 noćenja. Sličan je trend i u Opuzenu koji u 2022 godini bilježi 4778 noćenja što je za tisuću noćenja više negoli godinu ranije.
Turistička zajednica grada Ploča prošlu je godinu završila sa 44.491 noćenja što je za gotovo deset tisuća noćenja više negoli godinu dana ranije dok je turistički promet u prvoj polovini ove godine u razdoblju siječanj-lipanj bio 7460 noćenja.
Veliki dio turističkog potencijala neretvanskih gradova i općina leži u aktivnom odmoru poput planinarenja, surfanja i kiteboardinga, sportskog penjanja, jedrenja, bicikliranja, vožnje u neretvanskoj lađi.
Posjetitelji doline Neretve mogu uživati u ruralnom turizmu prožetom avanturističkim duhom poput branja jagoda, smokava, mandarina, limuna ili maslina. Ovaj zanimljivi izletnički program započinje gusarskim napadom na autobus pun inozemnih turista koje “otmu” gusari s Norina i odvode ih na težački rad u polje. Gosti željni zabave i avanture mogu prošetati pastirskim stazama po brdu Rujnica, a program nosi zanimljiv naziv “Putovima Ilira i pastira”.
Tako inozemni posjetitelji oživljavaju davno zaboravljene pastirske staze na brdu Rujnica. Dolaskom do crkvice svetog Roka zazvone zvonom, što je znak da su se uspješno popeli. Kroz maslinike i suhozide probijaju se na južnu padinu Rujnice, a onda nakon sat vremena na sedlo između Velike i Male Rujnice na 330 metara nadmorske visine otkuda puca pogled na čitavu dolinu Neretve, koja je nedvojbeno raj za “bird watchere” i “kite surfere” ali i ostale posjetitelje željne avanturističkog duha, čiji se dolazak nestrpljivo očekuje.
Jedina delta u Hrvatskoj
I dok se kite surfing na Ušću Neretve pokazao kao puni pogodak, promatrači ptica te ljubitelji prirode tek bi trebali stići u ove krajeve. Europske destinacije s takvom ponudom su rijetke - velika močvarna područja na Gibraltaru, Donana u Španjolskoj, Camargue u Francuskoj, Eilat u Izraelu. Njima uz bok su dalmatinska obitavališta ptica dolina Neretve, Vransko jezero, Kolansko blato. O značenju delte Neretve za “bird watchere “ najbolje govore mnogobrojni nalazi prstenovanih ptica koje su zimi ili tijekom proljetne i jesenske seobe bile u ovim krajevima.
Oni mirnijeg duha mogu pak posjetiti prirodne ljepote neretvanskog Ušća, Blace, Galičak, Parila, vjetroorgulje ponad Rogotina koje sa burom i jugom sviraju milozvučne melodije. Ne treba zaobići ni Prirodoslovni Muzej u Metkoviću, Muzej Narone u Vidu, jedini koji u Hrvatskoj nudi in situ prezentaciju, na licu mjesta svega što je pronađeno, Jamu u Predolcu, Etno kuću Ilić u Vidu sa više od 400 izloženih preslica. Na ovu prirodnu ljepotu nadovezuju se Baćinska jezera. Baćinska jezera su po obilježju kriptodepresija, dakle nalaze se ispod razine mora, sedam ih je, pravo su biljno i životinjsko carstvo, a nekada davno u prošlosti kraljica Teuta ih je obožavala zbog čega se ponekad nazivaju i Teutinim biserima.
Jezero Kuti u općini Zažablje mami svojim ljepotama. Legenda kaže da tu pod vodom leži izgubljeni “Gavanov grad”. Neki kažu čak i Troja ali to su sve mitovi i legende koje bi valjalo oživjeti i prezentirati domaćim i inozemnim posjetiteljima jednako kako se oživjela neretvanska lađa kroz sportsku manifestaciju Maraton lađa, koji se vozi svake druge subote u kolovozu.
Delta Neretve jedina je delta u Hrvatskoj, koju štiti čak i Ramsarska konvencija.
