U usporedbi s drugim trgovinama, u Žapcu su cijene prehrambenih proizvoda niže u prosjeku 50 posto, a ponekad i 90 posto, tvrdi u Briefingu Mario Žamboki, vlasnik lanca Žabac Food Outlet koji u Zagrebu ima šest dućana, a planira ih otvoriti još nekoliko u drugim dijelovima Hrvatske. Otkriva kako od tvornica u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama poput Njemačke, Italije, Slovenije i Austrije, otkupljuje višak proizvoda po jako povoljnim cijenama. Naglašava da je ta roba iste kvalitete kao i ona koja ide ostalim trgovačkim lancima. Osim o tvorničkim viškovima, riječ je i o robi kojoj uskoro ističe rok trajanja kao i tzv. lom robi, recimo čokoladi ili slanim štapićima koji su puknuti.
- Prije bi ta roba stajala na skladištu dok joj ne bi istekao rok i onda bi se bacala. Spriječili smo da tvornice i veleprodaje u Hrvatskoj bacaju hranu. Zovu nas i mi to kupimo. Kad je u našoj trgovinu neki proizvod pred istekom roka trajanja, drastično mu spustimo cijenu, na primjer jogurt prodajemo za 10 lipa. I ljudi sve kupe. Ništa ne bacimo - kaže Žamboki i potvrđuje procjenu da se u Hrvatskoj i dalje baci oko 350 do 400 tisuća tona hrane godišnje, što je skoro 100 kilograma po stanovniku. Najviše bacaju sami građani koji kupuju previše hrane. Slična je situacija i u drugim europskim zemljama, ali tamo, tvrdi Žamboki, nema dućana poput Žapca koji je originalni hrvatski koncept u trgovini, jedinstven u svijetu, piše Jutarnji list.
- Mislim da sve više raste svijest da nije dobro bacati hranu. Pogotovo sada kada su poskupjele sve namirnice, kao i struja i plin. Ljudima ostaje sve manje novaca i sve više paze što i koliko kupuju. Mislim da se u Hrvatskoj danas ipak bace 20 do 30 posto manje hrane nego prije 5 godina. Treba ljude educirati da kupuju onoliko hrane koliko im zaista treba. Ministarstva su rekla da će krenuti s edukacijama, ali to očito ide sporo. Naši kupci su pametni kupci koji ne žele isti proizvod plaćati 50 posto skuplje.
Naš dućan na Kvatriću u Zagrebu radi savršeno, a tamo žive uglavnom bogatiji ljudi. Zadnjih mjeseci nam je porastao promet, a daljnji porast očekujem u idućim mjesecima kada se ljudi vrate s mora. Većina njih se istrošila na godišnjem odmoru i sada će morati više gledati na svaku kunu. Ja osobno sve više pazim na što trošim pa vjerujem da i drugi ljudi to rade. Stalno nam na televiziji govore da štedimo i da će biti još teže, pa vjerujem da je većina ljudi malo stisnula kočnicu - kaže Žamboki i otkriva kako je među kupcima najviše žena srednjih godina, neke od njih s više djece. Priznaje kako su tijekom zadnjih mjeseci i cijene u Žapcu porasle za u prosjeku desetak posto, što je manje nego u drugim trgovinama.
- Svi govore da će cijene hrane i dalje rasti, ali ja mislim da neće previše. Jedino ako jako skoče gorivo, plin i struja. Onda će morati poskupjeti i hrana. Ne vidim razloga za velika poskupljenja, ali to očito nekome paše. Lovi se u mutnom da se umjetno stvara panika. U trgovini je u Hrvatskoj ogromna konkurencija i trgovci se drže propisane marže od prosječno 30-ak posto što nije mnogo. Trgovine rade na granici isplativosti. Mi u Žapcu imamo odličan promet, ali nam na kraju ostane malo kada pokrijemo sve troškove - govori nam Žamboki i otkriva kako su u njegovom lancu plaće zaposlenih veće nego kod velikih trgovačkih lanaca - između 5000 i 10.000 kuna što je, smatra on, dobra plaća u trgovini. Zapošljava 65 ljudi.
Kaže kako je danas u dobrim odnosima s drugim trgovcima, ali da u početku nije bilo tako jer im nije bilo jasno zašto proizvođači Žapcu daju robu po povoljnijim cijenama, donosi Jutarnji list.
- Mi ne možemo previše rasti, nego samo onoliko koliko robe možemo nabaviti. Mi imamo kupce, ali nemamo robe, dok ostali dućani imaju robe, ali nemaju kupaca. Morat ćemo širiti broj dobavljača iz inozemstva - ističe Žamboki koji planira uskoro u centru Zagreba otvoriti i ugostiteljski objekt s povoljnim pićima gdje će ljudi moći popiti čašu vina ili kavu za 5 kuna, a pivo ili sok za 10 kuna. U tom bi prostoru svaki dan bila glazba uživo, a gostima bi se dijelila i hrana. Također je, kaže, imao plan širiti poslovanje na Španjolsku, ali ga je omela korona.
Prema njegovim riječima država bi trebala raznim intervencijama spriječiti drastično poskupljenje plina i struje jer poduzetnici to neće moći podnijeti i gasit će svoje tvrtke pa bi velik broj ljudi ostao bez posla.
- Država će morati intervenirati, pogotovo zato što je HEP državna tvrtka. Vjerujem da je ova kriza s energentima kratkoročna i da neće trajati godinama nego još godinu dana ili pola godine ili dok ne završi rat u Ukrajini. Nakon toga će se stvari vratiti u normalu - kaže Mario Žamboki i zaključuju kako u njegovim dućanima ljudi kupuju s osmijehom na licu jer se smiju niskim cijenama.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati OVDJE.