Predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK Martina Nimac Kalcina sudjelovala je prošlog tjedna na 8. Forumu obiteljskog smještaja u Dubrovniku gdje je istaknula kako iznajmljivači u novu sezonu ulaze sa smanjenim prihodima, nedovoljnim za pripremu i opremanje objekata za nastavak sezone, napose na dubrovačkom području gdje je promet lani bio manji i 80 posto. Zajednica obiteljskog smještaja uputila je Ministarstvu turizma i sporta niz zahtjeva za pomoć u nastavku djelatnosti, subvencionirane kredite i otpis dijela obveza. Predsjednicu Martinu Nimac Kalcinu najprije smo pitali jesu li dobili povratnu informaciju kojom bi obradovali iznajmljivače.
Što je sve Zajednica obiteljskog turizma HGK tražila od Ministarstva turizma i sporta kako bi olakšala rad iznajmljivača u 2021. i kakav ste odgovor dobili?
Mi smo prijedloge poslali Ministarstvu turizma prije petnaestak dana, no nema povratne informacije iz Ministarstva čemu se još nadamo. Tražili smo odluku koja je bila donesena i lani za sve one koji odjave svoje objekte, a nisu imali gostiju da se oslobode od svih plaćanja. Po sadašnjem Zakonu kad god odjavite apartman, morate platiti turističku pristojbu i članarinu za cijelu godinu. Za tu odluku smo dobili usmenu potvrdu da će biti usvojena, no to još nisu učinili. Vrijeme nam prolazi, a ljudi su zabrinuti i zato smo ih ponovno podsjetili. Također ćemo predložiti i da se svi oni koji nisu sigurni da bi zauvijek odjavili apartmane, nego samo za ovu godinu jer su davanja izuzetno velika, a primanja su izostala, to naprave privremeno kroz mirovanje kategorizacije na jednu godinu. Neovisno o COVID krizi uvijek su postojale situacije da su iznajmljivači bili u situaciji zbog privatnih razloga, bolesti, ili im apartman treba za stanovanje, jednu godinu ne bi htjeli raditi, a morali su sve platiti. Otkazivanje je i dodatni trošak i djelatnicima Ureda za gospodarstvo koji moraju svu administraciju ponovno odraditi, izlaziti na teren, kategorizirati već kategorizirani objekt. Također, smatrali smo da to treba omogućiti putem nekog e –obrasca, naročito ove godine.
Iznajmljivačima u ovoj godini dolaze na naplatu brojni fiksni troškovi i paušali o čijoj je visini odluka donesena za vrijeme visokog rasta broja dolazaka. U Dubrovniku su oni najviši u Hrvatskoj. Što su vam rekli ovdašnji kolege, kako će od Vlade ishoditi poništenje odluke o visini turističke pristojbe, ili da lokalna uprava smanji paušal poreza po krevetu?
Da, neprihvatljivo je da su prošle godine neke regije kao što je dubrovačka imale samo 20 posto popunjenosti, a otpisana im je samo jedna rata paušalnog poreza. Pa i oni koji su čak i bolje poslovali nisu došli do 75 posto prometa ako se treba gledati ekvivalentno otpisu, a prihod je također bio niži jer su i cijene bile niža. Smanjenje paušala tražimo i za ovu godinu jer već svi znamo da predsezone neće biti. Mjerila temeljem kojih su doneseni iznosi paušala poreza i članarine, bili su iz opravdanja velikog porasta broja noćenja i gostiju zadnjih godina, no sada su ti paušali ostali visoki, a promet je pao. Mi na nacionalnoj razini tražimo od Ministarstva financija preko Ministarstva turizma da se otpiše barem jedna do dvije rate, ali od lokalnih jedinica tražimo da smanje svoje poreze. Oni su ti koji se moraju brinuti o svojim sugrađanima. Neće to raditi Zagreb ni država pogotovo što im je prebačena nadležnost o visini tih paušala. Sada je na gradovima da se brinu o daljnjem opstanku svojih građana i grada. Na njima je, neovisno o državi, da smanje visinu paušalnih poreza.
Kakva je poruka Zajednice obiteljskog turizma iznajmljivačima ususret novoj sezoni?
Ne smijemo puno očekivati, ali ne smijemo ni izgubiti nadu i optimizam. To da ne smijemo puno očekivati odnosi se na predsezonu, pogotovo u južnoj Dalmaciji. Međutim, što se tiče sezone trebamo se nadati jer postoje informacije sa stranih tržišta, gostiju i agencija iz inozemstva o velikoj želji za dolaskom u Hrvatsku. Prije petnaestak dana počele su i rezervacije i to ne samo iz okolnih zemalja već i iz udaljenijih, kao što je Velika Britanija koja je sad pod najstrožim ograničenjima, pa čak i sa sjevera Europe. Svima je dosta što su godinu dana zatvoreni i ako situacija bude bolja, nadamo se da će u iduća tri mjeseca biti bolje potražnje i gostiju.
Što će se, prema vašem mišljenju, mijenjati u 'postcovid turizmu' za privatni smještaj? Obiteljski smještaj u Hrvatskoj je puno više od najma kreveta, desetljećima su naši iznajmljivači pravi domaćini, a ne agencije koje samo omogućuju self-check in, krevet bez kontakta.
Što se tiče izolacije i self-check in u privatnom smještaju ne mislim da će to biti jako izraženo. Mislim da će biti traženo, i dobro je da to domaćini ponude kao opciju, no ne i da će biti nužan uvjet. Mislim da je većina gostiju koja je i ranije dolazila u privatni smještaj željela intimniju atmosferu, kontakt s našim domaćinima i lokalnim stanovnicima i našim običajima. Mislim da su takve želje i potrebe gostiju karakteristične za privatni smještaj ne mogu nestati s jednom godinom pandemije. Promjena će biti za domaćine, a korona ih je samo ubrzala - sve je više digitalizacije i digitalnog marketinga odnosno pružanja gotovo svih usluga putem interneta. Tu su nove generacije koje su sve naučile raditi online, pa će iako žele osoban kontakt s domaćinom kad ovdje dođu, rezervacije raditi putem interneta. Tu sada nije samo ulaganje u objekt i namještaj nego i u digitalne sadržaje da se rezervacije i sve druge informacije, kontakte sadržaje, sve što se može raditi u destinaciji, nađu online.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....