Oglasnici, poštanski sandučići, društvene mreže, mediji još od prije Božića su puni oglasa za zapošljavanje sezonaca i za zakup prostora u kojima će ti sezonci u Dubrovniku biti smješteni. Poslodavci se dovijaju na razne načine kako bi osigurali smještaj za sezonce u Županiji gdje je gotovo svaki četvorni metar stambenog prostora namijenjen kratkoročnom turističkom iznajmljivanju.
Nada Burum, zamjenica predsjednice strukovne grupe trgovaca nekretninama u Dubrovniku kaže kako se poslodavci agencijama uopće ne obraćaju za iznajmljivanje smještaja, već sve rješavaju izravno s vlasnicima nekretnina. Teško je provjeriti kolike su zaista postignute cijene toga smještaja po krevetu. Sve dakako ovisi o kvaliteti smještaja, no neformalno se spominje cijena viša od 200 eura po postelji mjesečno, što je prestrašno!
Skoro 6 tisuća radnih dozvola
Samo je prošle godine PU dubrovačko neretvanska izdala nešto manje od 6000 radnih dozvola strancima, državljanima zemalja izvan EU u našoj županiji. Najviše stranih radnika došlo je iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, Nepala, Filipina i Albanije. Ove godine očekuje ih se još više. U anketi koju upravo provodi HGK samo u tjedan dana javilo se 40 poslodavaca koji su tražili 256 sezonaca. A gdje ih smjestiti?
- Postavljen je već standard da tko god dolazi u Dubrovnik na radnu dozvolu, tome poslodavac mora naći smještaj – govori Nikolina Trojić, predsjednica ŽK HGK Dubrovnik. - Najprije ti ljudi ne mogu samostalno niti naći smještaj preko ljeta, a i traženi iznosi su previsoki. Treće i nezanemarivo je da kada radnici i sami nađu smještaj nastoje što više ljudi smjestiti u određeni prostor jer ga nedostaje pa se javlja problem koliko je to humano da bude toliko ljudi u prostoru na jedan ili dva sanitarna čvora. I taj je dio povezan s nemogućnosti pronalaska boljeg smještaja – govori Trojić.
Najveći problem imaju manji poslodavci koji za smještaj radnika uzimaju u zakup sve što ima na tržištu, od preuređenih skladišta, hostela, kuća od Konavala do Stona, samo kako bi odradili sezonu. Puno se apartmana na našem području i dalje kupuje za turističko iznajmljivanje. Na kupovinu ili gradnju objekata čija je namjena samo smještaj radnika izvan Dubrovnika zasad se na našem području odlučio samo Valamar. Ta je hotelska kuća izgradila poseban objekt na Babinom Kuku gdje su sezonci uselili prošle godine. Dio svojih kapaciteta za smještaj radnika koriste i u Hotelima Plat i Hotel Rixos.
- Malo se poslodavaca odlučuje za kupnju nekretnina za smještaj radnika i vrlo je malo onih koji su to riješili tako. Tu je problem građevinskih dozvola i gradnje u Dubrovniku koji traju godinama pa se ljudi uglavnom snalaze tako da negdje zakupe prostore. Poslodavci koji nisu velike kompanije ne znaju što ih sutra na tržištu čeka pa ne ulaze u velike investicije za smještaj radnika, jer pitanje je hoće li za godinu, dvije kad sve riješi, imati posla i hoće li se time baviti. Zakupljuju se za radnike i prostori izvan Dubrovnika koje je potrebno tek manje preurediti pa se onda organizira prijevoz do posla. Zato samo veliki poslodavci pribjegavaju gradnji smještajnih kapaciteta. Oni koji su i financijski potentni i ne ovise o tržišnim kretanjima i mogu izdržati četiri ili pet godina krize – govori Trojić.
Prenoćište nude samo najveći
Valamar Riviera je takva tvrtka i u posljednjih 5 godina uložila je oko 19 milijuna eura u izgradnju kvalitetnog smještaja za sezonske radnike pod nazivom “Kuća Valamar”. Ovaj oblik organiziranog smještaja na raspolaganju je svim zaposlenicima koji dolaze u destinacije, iz drugih krajeva Hrvatske ili regije i ostalih zemalja. Nakon četiri Kuće Valamar u destinacijama Poreč, Krk i Rabac, prošle su godine otvorili i petu Kuću Valamar u Dubrovniku čiji je ukupni smještajni kapacitet 350 osoba i u koju je uloženo 11.5 milijuna eura. Moderno uređeni prostori u kojima je sve prilagođeno potrebama radnika osiguravaju maksimalnu udobnost smještaja, pretežno u dvokrevetnim sobama, pišu iz Odnosa s javnošću, Valamar Riviere d.d.
I Hotel Rixos dijelom je riješio problem smještaja određenog broja svojih zaposlenika gradnjom vlastitih smještajnih jedinica. Direktor Ayhan Basci navodi kako će i ove godine Rixos zapošljavati sezonce, mada ima veliku bazu zaposlenika koji rade cijelu godinu i koje žele zadržati i izvan sezone. “Što se tiče smještaja, jedan mali dio je smješten u našoj aneks zgradi, gdje imamo jedan kat za zaposlenike. Ostali su zaposlenici u iznajmljenim stanovima. Još uvijek nam nedostaje sezonske radne snage, pa će nam trebati još i dodatnog smještajnog kapaciteta, objašnjava Basci.
Zapošljavanje stranaca i njihov smještaj na području Dubrovnika nije samo ekonomsko pitanje već i sociološko, pravno, moralno i sigurnosno, opet ne samo za Dubrovnik i Hrvatsku već i za EU. Hoće li sezonci iz drugih dijelova Hrvatske EU ili zemalja izvan EU ostati na dubrovačkom području i asimilirati se s među nama? Znamo li gdje i kako žive tijekom ljetnih mjeseci, spavaju li preko granice u BiH, najčešće na Ivanici, jesu li u neuvjetnim prostorima, spavaju li naizmjenice, u kampovima, taksijima…?
Već je primijećeno i da stranci iz trećih zemalja nakon što ovdje dobiju radnu dozvolu i odrade turističku sezonu odlaze dalje u druge zemlje EU, koje opet prešutno prihvaćaju njihov nelegalan boravak jer je i na njihovom tržištu radne snage veliki nedostatak radnika. Ovo je problematika kojom bi se trebale podrobnije baviti sve razine države, a ne samo poslodavci koji gotovo nemaju izbora koga i kako zaposliti i gdje ga smjestiti, jer moraju odraditi sezonu.