Na Korčuli je danas svečano označen početak projekta Nautičko jedro Jutarnjeg lista. Sedmu sezonu zaredom redakcija Jutarnjeg lista otisnut će se na pučinu i ploviti duž jadranske obale od Dubrovnika pa sve do Umaga, a najbolji autori radit će reportaže iz destinacija i skrivenih uvala. Posada će obići 25 marina i 64 destinacije. Nautičko jedro imalo je 1,7 milijuna pregleda, 440.000 više nego prethodne godine.
Najveći medijski projekt Nautičko jedro Jutarnjeg lista i ove je godine organiziran u suradnji s Ministarstvom turizma i uz podršku Hrvatske turističke zajednice.
Uvodne govore održali su Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista i organizator Nautičkog jedra, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević.
- Iznimno sam zahvalan na gostoprimstvu u Gradu Korčuli i što ste nas tako lijepo dočekali, te nam pružili priliku da ovaj veliki projekt počnemo upravo iz Korčule - rekao je Goran Ogurlić, zahvalivši domaćinima, ministrima i drugim uvaženim gostima.
- Sedmu godinu zaredom imamo ploveću redakciju, mislim da je to san svake redakcije da provodi ljeto na brodu i ima izdvojen ured iz kojeg promiče i piše lijepe priče za naše čitatelje. Pod ovim konceptom Nautičkog jedra ovog ljeta oplovit ćemo cijeli Jadran, od krajnjeg juga do sjevera Jadrana, sve rute koje mogu samo inspirirati. Jedinstven je to projekt u hrvatskom medijskom prostoru i ponosni smo upravo na to da smo redakcija koja njeguje posvećenost nautici, brodovima i moru. Ove godine posada prvi put upravlja katamaranom. Nastojat ćemo doći do mjesta gdje nismo bili ranije. Objavit ćemo stotinjak raznih tekstova, brojne video zapise i uveseljavat ćemo naše čitatelje s javljanjima uživo s pučine. Sve to radimo u svrhu promocije nautičkog turizma, ali i širenja svijest o potrebi jačanja orijentacije prema nautici. Želimo kao medij biti dostupni partneri i poveznica između glavnog dionika ove industrije te javnih politika - rekao je organizator Nautičkog jedra Jutarnjeg lista i zahvalio svim partnerima, te najavio zanimljivu raspravu na predstojećem panelu.
VJETAR U LEĐA
- S najljepšeg otoka i iz najljepšeg grada na svijetu želim vam svu sreću, a mislim da su nam dobre vijesti potrebnije nego ikad, lijepe slike i lijepa promocija. Hvala još jednom, sretno i uspješno! - poručila je gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević.
- Veliko mi je zadovoljstvo da iz naše županije kreće Nautičko jedro, nautička patrola u našem Jadranu - istaknuo je u svom uvodnom govoru župan Nikola Dobroslavić. - Poznato je da je Hrvatska turistička sila, a naša županija izrazita turistička županija. Jako nam je važno sve ono što se događa u turizmu i da to unaprjeđujemo. Imali smo početkom ove godine dva poteza Vlade koja su nam dala vjetar u leđa - ulazak u Schengen i uvođenje eura, što je poseban poticaj našem turizmu, osim pto je dobro za naše građane. Također, gradnjom Pelješkog mosta, drugih cesta i gradnjom luka, pogotovo nastavkom gradnje autoceste od Metkovića do Dubrovnika te brze ceste do Zračne luke bit ćemo još bolje povezani.
- Rekao bih da nam je još važno očuvanje i unaprjeđenje kvalitete i u tome vidim jednu dodatnu vrijednost ovog projekta Nautičkog jedra jer promovira naš turizam i upozorava na sve što nije dobro. Nije dobro ovo što nam se sad događa, da nam u svijet idu vijesti o poskupljenju cijena, koliko god to možda bili marginalni slučajevi. Naravno, ne možemo nikome zabraniti da bilo što govori, ali upozorio bih poduzetnike da budu vrlo obazrivi i odgovorni jer neodgovarajućim podizanjem cijena čini se šteta i sebi i svima ostalima. Budimo ozbiljni jer turizam jer naša budućnost - rekao je župan.
KRUNA REFORME
- Sa zadovoljstvom vas pozdravljam u prekrasnoj Korčuli koja nam je svima gradnjom Pelješkog mosta postala bliža i dostupnija - rekla je na početku svog uvodnog govora ministrica Brnjac.
- Čestitam Jutarnjem listu na još jednom organiziranom Nautičkom jedru. Svakako ćemo dobiti korisne informacije za sve naše nautičare. Ono što me posebno veseli je panel na kojem ćemo čuti koji su to novi potecijali za nautički turizam u Južnoj Dalmaciji upravo zbog izgradnje pelješkog mosta koju je potrebno još valorizirati i predstaviti nautičarima na našim emitivnim tržištima. Mi smo to počeli još prošle godine kada smo izgradnju Pelješkog mosta predstavili najvećem europskom autoklubu, dostupnost i ljepote Dubrovačko-neretvanske županije. Ono što je spomenuo župan, reforma turizma, sastoji se od nekoliko koraka: prvo je trebalo donijeti strategiju razvoja održivog turizma i znati što mi želimo od turizma, koji su to ciljevi, turizma koji je konkurentan i čuva okoliš. Ono to je pogotovo važno za nautički turizam jest kakvoća mora i okoliš, a ono što mora biti imperativ svima nama jest briga o gospodarenju sustava otpadnih voda, smanjivanje zagađenja i kretanje prema obnovljivim izvorima energije. Tu dolazimo do novog zakona o turizmu koji je kruna reforme, a koji bi trebao dovesti do toga da imamo zadovoljno stanovništvo i zadovoljne turiste. Po prvi put ispregovarala se jedna važna stvar - nautičari će prvi put moći koristiti poticaje za ozelenjivanje svoje flote. Moramo poticati kvalitetu naše nautike i marina i ovom prilikom bih zahvalila Nautičkom jedru što ovim projektom rade na podizanju svijesti kvalitete, a kvaliteta znači održivost, što je jedini način da možemo imati kvalitetni nautički turizam - rekla je Brnjac i poželjela sreću posadi koja danas kreće s plovidbom.
- Zahvaljujem i čestitam Jutarnjem listu na osmišljavanju Nautičkog jedra koji pridonosi razvoju nautičkog turizma, a svima koji se njime bave je podoban izvor informacija kako unaprijediti nautički turizam u Hrvatskoj - rekao je u svom uvodnom govoru Branko Bačić.
- Vaši članci su input svima koji stvaraju okvir ove vrste turizma. Zahvaljujem vam na činjenici da ste poslije 15 godina vratili nautički turizam. Ta brojka 15 se nekako stalno provlačiti kroz ovaj moj nastup jer je broj 15 simboličan broj u sintagmi strategije održivog razvitka nautičkog turizma koji smo radili prije 15 godina. Naše je viđenje tada u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, u akcijskom planu bilo da je Hrvatskoj u idućih 10 godina potrebno izgraditi 15.000 novih vezova. Mogu reći da smo tada prilično točno, usprkos krizi, procijenili i dobili više od 15.000 vezova. Danas je evidentirano gotovo 65.000 vezova.
- Drugi broj 15 koji je vrlo važan je bio da ćemo u tih 10 godina izgraditi 15 vrsnih, vrhunskih, kvalitetnih luka nautičkog turizma i to se doista dogodilo, a tako jedna i u Korčuli, u Dubrovniku, u Slanomu, u Šibeniku, Novom Vinodolskom i mislim da je i tom segmentu to bilo dobro osmišljeno. Naši prostorni planovi evidentiraju 204 luke nautičkog turizma. Pred nama je masovna izgradnja luka nautičkog turizma, ali nisam siguran da nam one sve trebaju. Moramo paziti da očuvamo prirodu. Planiranje luka nautičkog turizma je presudan element razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj.
- Treća brojka 15 odnosi se na iznos od 15 milijardi kuna, koje će Hrvatska osigurati od nautičkog turizma. I dalje smo jedna od najprestižnijih destinacija na Mediteranu. No, nije sve u novcima, iako turizam mora biti profitabilan. Najvažnije je očuvati okoliš - poručio je Branko Bačić.
PANEL
Nakon uvodnih govora, početak projekta označila je i konferencija ‘Novi nautički potencijali južne Dalmacije‘. Na panelu, koji je moderirao glavni urednik Dubrovačkog vjesnika Jadran Kapor, govorili su Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI i zamjenik predsjednika Grupacije marina HGK i član Vijeća Udruženja nautičkog turizma HGK; Kristjan Staničić, direktor HTZ te Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za turizam pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko-neretvanske županije.
Komentirali su rezultati studije ‘Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj - TOMAS NAUTIKA Jahting 2017.‘, Instituta za turizam iz Zagreba, koju je agencija napravila za Hrvatsku turističku zajednicu. Rezultati istraživanja odnose se na prošlu godinu, a po njima, najviše nautičara odabire našu obalu posredstvom čarter agencija i već su plovili na istom unajmljenom plovilu. Hit su krstarenja Jadranom domaćim krstašima, za koja se odlučuju dobrostojeći Europljani koji u Hrvatskoj dnevno troše skoro 350 eura.
PITANJA ZA PANELISTE
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić odgovorio je na pitanje o najnovijim podacima o stavovima i potrošnji nautičara u Hrvatskoj, koje je objavio ‘Tomas Croatia 2022‘. Što ti podaci govore? Koliko je naša nautika išla naprijed u kvaliteti i cijenama?
- Prosječni turist potroši 182 eura, dok je istovremeno zabilježen značajan porast potrošnje u nautici, što je sigurno posljedica i rezultat rasta kvalitete usluga i ponude u našim lukama nautičkog turizma, ali i nautici općenito - započeo je Kristjan Staničić.
- Prosjek starosti nautičara je 44 godine. 60 posto nautičara je bilo tri i više puta u Hrvatskoj, što potvrđuje koliko je Hrvatska važna i atraktivna nautička destinacija, pa je vrlo važno i dalje raditi na strategiji održivog razvoja nautičkog turizma i čuvati okoliš.
- Nautičari vole izlete i kratke ture, a posebno vole obilaziti restorane pa je gastro ponuda jako važna, kao i promocija gastro ponude. Od ove godine krećemo s ‘50 najboljih restorana u svijetu‘, još jedna prestižna stepenica više. Ima stvari koje treba unaprijediti. Ono što nedostaje je shopping u destinaciji i lukama nautičkog turizma.
- Hrvatska je prirodno lijepa turistička zemlja, a mi smo najsigurnija turistčka destinacija na svijetu - istaknuo je Staničić.
- Malo ću se referirati na župana, u medijima se zaista stvorila nepotrebna panika i neodgovarajuća slika o stvarnom stanju na terenu oko cijena, jer po brojkama imamo pozitivan trend rasta turističkog prometa - dodao je. - Sva tržišta bilježe porast u dolascima i noćenjima. Bilo je oscilacija u lipnju, ali to je normalno jer je kalendar školskih praznika drugačiji nego prošle godine - rekao je Kristjan Staničić.
Kristijan Pavić upitan je na panelu ‘Što po spomenutom najnovijem istraživanju nautičari u Hrvatskoj najviše vole, a što su im najveće zamjerke?‘
- Ovo istraživanje Tomas koje je izašlo prije par dana je pokazalo nešto što me posebno raduje. U usporedbi s ostalim tržištima pokazalo se, a pričam o marinama i konkurentskim državama, da smo napravili značajan skok u kvaliteti - rekao je Pavić. - Ono što kao marine nudimo, čarteri i sigurnost, napravili smo pozitivan skok i udaljili se od konkuirencije. Sve one mjere koje su se donosile zadnjih godina učinile su da su gosti zadovoljni. Naravno, vidimo i puno prostora za napredak. Nautičari prije svega vcijene ljepote ovog područja, a svi koji smo plovili, ne trebamo posebno naglašavati ljepote akvatorija.
- Sigurnost je jedan od onih elemenata koji nautičari traže. Tu smo lideri u svijetu. Na elitnom smo nivou što se tiče infrastrukture, jedino je Španjolska tu nešto bolja od nas - dodao je Pavić prije sljedećeg pitanja:
Most je promijenio paradigmu turizma u našoj županiji. Dubrovačko-neretvanska županija turistički je bila razdvojena na nekoliko turističkih cjelina Neretvu, Pelješac, Korčulu i dubrovačku rivijeru. Pelješki most omogućuje uvezivanje u jednu cjelinu, proširenje ponude za goste gdje god se nalazili. Što kažu prvi pokazatelji; kakve su nam ovogodišnje brojke u DNŽ (struktura gostiju, dolasci, noćenja, cijene)? Što kažu prvi dojmovi?
- Most je postao svojevrsna turistička atrakcija - rekao je Staničić. - To će se u budućnosti još više manifestirati. Imamo sjajnu priliku kroz očuvanje prostora i Pelješca i svih destinacija koje gravitiraju ovom prostoru zaokružiti unikatan turistički proizvod i doživljaj. Ono što su trenutni pokazatelji koji su refleksija mosta jest promjena strukture turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Vraćaju se Britanci i Amerikanci su u velikom porastu, ali raste i broj Nijemaca, Austrijanaca, Slovenaca i Poljaka.
Sljedeće pitanje odnosilo se na veličinu plovila. Za prihvat plovila Crna Gora ima puno veće mogućnosti. Kakve su naše marine u odnosu na mediteranski standard? Jesmo li na južnom Jadranu prezasićeni brojem vezova, što nam nedostaje i čega imamo viška?
- Viška nemamo, na sreću - rekao je Pavić. - Smatramo da postoji prostor za privući i veće jahte u Hrvatsku. Danas je 12 metara prosječna dužina plovila u ACI marinama. Nautika se promijenila. Prosječan čarter brod je danas značajno duži od ovih 12 metara, ide do 17 metara dužine. Naše marine su integrirane u tkiva gradova i imamo limitirane prostorne mogućnosti za širenje. Ne možemo dopustiti ni beskrajan rast broja vezova, ali mislim da možemo ponuditi vez i brodovima dužim od 40 metara. Nije to pitanje samo marina, nego i pitanje razvoja destinacije koja se treba profilirati u tom smjeru i ponuditi sadržaje koje su takvom nautičaru potrebne. Veći su brodovi, o tome treba razmišljati u gradnji budućih marina.
Iznenađujuće je velika brojka ucrtanih lokacija novih marina u prostornim planovima. Na koliko zapravo idemo?, pitanje je na koje je odgovorio Ivo Klaić, a osvrnuo se i na pripremu novog Zakona o pomorskom dobru.
- Zakon o pomorskom dobru donosi se dugi niz godina, a čini puno širi segment od onog što vidimo u javnosti, koja se najviše bavi plažama. Marine će se graditi gdje Prostorni planovi to dozvole, a potrebno je osigurati lokacijsku i građevinsku dozvolu. Odluka o koncesiji neće odrediti gdje će biti neka marina, nego će to odrediti prostorni plan i zainteresirana javnost. Vidimo kako se jahte sidre svugdje i to je na oko jednostavan posao, ali kad se jednom zagrabi ispod površine, vidi se da je to složenije - naglasio je Klaić.
I ACI i drugi investitori u marine prolaze kroz izazove s dobivanjem, pa onda i s produljenjem koncesijskih ugovora. I to nije sve – investicije u izgradnju marina nisu male, radi se često o složenim podmorskim radovima koji su skupi i za koje su potrebni krediti. Kako dolazite do kredita ako marinu ne možete staviti pod hipoteku jer nije vaša; samo ste je dobili u koncesiju?
- Marina definitivno jest skupa investicija i vrlo je teško naći isplativost za marinu - odgovorio je Pavić. - Velika većina marina ima prihvat do 200 vezova i samim time rok isplativosti 20 godina, što u velikoj većini onemogućava isplativost, pa nam se nisu dogodile izgradnje kojima bi danas vrlo teško upravljali. Pitanje je jesu li marine bile potrebne u tim destinacijama. Vale treba čuvati - istaknuo je Kristijan Pavić.
ACI je ‘outsorce-ao‘ mnoge djelatnosti u marinama, a danas se sve više govori o diversifikaciji ponude – hotelima, trgovinama, događanjima u marinama i rekreativnim ponudama. Je li realno maštati o cjelogodišnjim marinama i što je poslovno opravdano kad je riječ o diversifikaciji ponude u ACI marinama (konkretno i na području DNŽ)?
- Rekao bih da u ovo doba specijalizacije i izazova s radnom snagom to je ispravan stav. Teško je danas konkurirati nekim djelatnostima, stvarima se mora upravljati na kvalitetan način. Činjenica je da je rast prihoda koji možemo ostvariti u marinama relativno limitiran- rekao je Pavić.
Upitan za obnovu ljetnikovca Sorkočević u ACI marini Komolac, Kristijan Pavić naglasio je da je dobivena građevinska dozvola.
- Ogromna su ulaganja. Želja nam je da doživimo Sorkočevića u punom sjaju - dodao je.
Panel se nastavio pitanjem ‘Kakvi su planovi HTZ-a u promociji nautičkog turizma za iduću godinu, posebno za područje južnog Jadrana?‘
- Izradili smo novi strateški marketinški operativni plan - rekao je Staničić. - Nautika zauzima posebno mjesto u budućim promotivnim aktivnostima. U fazi smo formiranja radne skupine sa strukovnim udruženjima iz područja nautičkog turizma kako bi redefinirali buduće promotivne kampanje koje ćemo provoditi na glavnim tržištima. Druga stvar je nastup na najvažnijim nautičkim sajmovima. Puno je izazova ispred nas, ali kroz nautički turizam povezat ćemo i otoke.
Kad smo kod otoka, jesu li naši otoci postali skupe destinacije kao što se govori? Kako vidite njihov turistički razvoj?
- Otoci su jedinstveni turistički doživljaj i ne mislim da su skupi - odgovorio je Staničić. - Otoke svijet zapravo nema i nešto je s čime se trebamo ponositi.
Slobodna Dalmacija je prije nekoliko godina prebrojala divlje vezove za nautičare u Dalmaciji. To je svakako pitanje učinkovitosti inspekcija, ali u kojoj mjeri takvi vezovi predstavljaju nelojalnu konkurenciju vlasnicima marina?
- To je jedan od primjera devastacije pomorskog dobra - odgovorio je Klaić. - Točno je da se takvi vezovi nalaze i uvijek su brži od inspekcija. Događalo se to proteklih godina i još uvijek je prisutno. To bi trebao ispraviti novi Zakon, a bit će nadležni uz inspekcije i omunalni redari.
Srednji i južni Jadran povijesno su bili vezani hidroavionskim prometom, a Aci radi na projektu revitalizacije takvog prometa. Dokle se stiglo?, pitanje je upućeno Kristijanu Paviću:
- Često čujem da sam pokrenuo taj projekt jer sam počeo letjeti, ali bilo je obrnuto. Svi otočani i oni koji su imali priliku letjeti hidroavionom mogu govoriti o značaju te ponude kao vrlo kvalitetnoj i koju su turisti cijenili. Došao sam u priliku razgovarati s ljudima koji su mi tu ideju prezentirali. Problem je bio s troškovne strane, pa je i ta firma pošla u stečaj. Analiza projekta je pokazala da ima potencijala. Ponovili smo analizu iza covida i pokazala je isplativost. Mi možemo pomoći i aktivirati taj projekt, naravno to je pitanje za našeg vlasnika. Taj potencijal postoji i takvo nešto bi trebalo aktivirati. Vjerujem da ćemo uskoro letjeti.
Koliko bi letjelišta bilo u DNŽ?
- Lokacija postoji, u Kabogi, Lumbarda kao već definirana lokacija, Vela Luka - rekao je Pavić, čime je panel završio.