Konavoski vinar Niko Karaman pokreće vrijednu inicijativu: Moramo znanstveno istražiti podrijetlo naše krivaje, nevjerojatno je da se time dosad nitko nije pozabavio

Ukusna, atraktivnog izgleda i – apsolutno neistražena. Takva je naša krivaja, po svemu posebna sorta stolnog grožđa koja krasi mnoge odrine dubrovačkog kraja, a još čeka zdravstveno 'pokriće' od enologa i agronoma.

Da genezi krivaje treba posvetiti dužnu pažnju, suglasan je i konavoski vinar i diplomirani inženjer agronomije Niko Karaman kojemu ne manjka empirijskih znanja o popularnoj sorti:

Vinarija Karaman u Pridvorju

Vinarija Malvasija

Prava i kriva

- Krivaja najvjerojatnije potječe iz azijskog dijela, oko Turske, možda čak i iz regija oko Crnog mora. Osim kod nas u Hrvatskoj, ima je i drugdje u Sredozemlju, posebno na jugu Italije u Pugliji, redovito na pergolama jer ne rađa dobro na niskim područjima. Nazvana je krivaja jer ima izduženu, srpastu bobicu. Dob dozrijevanja joj je od rujna do studenog, a kako ima čvrstu potkožicu, može se dobro očuvati sve do Božića. Kroz vrijeme su unutar sorte nastajali i klonovi, tako da Konavljani danas razlikuju dvije vrste krivaje, reći će vam da postoje prava i kriva. Pravu odlikuje već spomenuta srpasta i jako izdužena bobica, dok je boba ove druge zakrivljenija i grozd joj je nabijeniji – objašnjava nam Karaman male tajne stolnog grožđa otpornog na peronosporu i trulež, ali ne i na pepelnicu koja je postala glavni uzrok izumiranju trsova.

Dobra i u rakiji

- U prošlosti je krivaja bila zastupljena na odrinama vlastelinskih ljetnikovaca Dubrovačke Republike, služila je kao 'domaćica' za konzumaciju i stavljanje u rakiju. Dolazila je najčešće u kombinaciji s malvasijom i tzv. trojkom, sortom koja je, kako joj samo ime govori, rađala triput godišnje – ističe ovaj konavoski 'vinoznanac' i dodaje kako u dubrovačkom kraju raste još jedna zagonetna sorta, bumba bijela koja se često može naći po Zatonu.

Za razliku od ovakvih bijelih sorti, krivaja nije istražena

Ivana Nobilo/Cropix

A što je s crnom krivajom, kakva se ponegdje vidi na odrinama po Župi dubrovačkoj, u Mlinima? Karaman ima objašnjenje za drugačiju nijansu grozdova:

- Vjerojatno je došlo do mutacije u dugom nizu godina uzgoja, stvorila se neka kombinacija sa sortom crnog grožđa, čime je 'župska' krivaja dobila genetsku podlogu za crnu boju – tumači naš sugovornik koji je s kolegama s Agronomskog fakulteta inicirao detaljnije istraživanje korijena popularne sorte. Jer, krivaja zavređuje pažnju, ne samo sladokusaca već i stručnjaka koji će je znati valorizirati.