StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoUZ FESTU MALOSTONSKE KAMENICE

Knjiga “Dizajn i menadžment mrijestilišta školjkaša” doprinos je četvoro hrvatskih znanstvenika unapređenju proizvodnje malostonske kamenice

Piše PSD.
20. ožujka 2022. - 21:17

Nedavno je u izdanju Fakulteta prirodnih znanosti” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli objavljen udžbenik “Dizajn i menadžment mrijestilišta školjkaša”, zajednički rad četvoro autora - Ane Gavrilović, Jurice Jug-Dujakovića, Ane Ljubičić i Nevena Iveše, koji su, zahvaljujući vlastitom iskustvu opisali uzgojne postupke u proizvodnji mlađi školjkaša u mrijestilištu. Iako je knjiga primarno namijenjena studentima prirodnih i biotehnoloških usmjerenja, autori se nadaju da će koristiti sadašnjim i budućim uzgajivačima i poduzetnicima koji su dovoljno dalekovidni da sagledaju potencijal školjkarstva u Hrvatskoj.

image

Sa subotnjeg Festivala kamenica na blagdan sv.Josipa na Peljescu

Tonci Plazibat/Cropix

U knjizi su detaljno korak po korak uz brojne ilustracije opisane sve aktivnosti i oprema potrebni za održavanje optimalnih uvjeta uzgoja. Tako ovaj udžbenik, uz opis organizma školjkaša, predstavlja potpuni vodič za izgradnju i proizvodnju mlađi školjkaša u kontrtoliranim uvjetima mrijestilišta kao zatvorenog objekta i prvi je takav u Hrvatskoj.

image

U blizini Stona nalazi se uvala Bistrina poznata po uzgoju vrhunskih skoljkaka
 

Josko Ponos/Cropix

Dan svetog Josipa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji poznat je i kao “Dan malostonske kamenice”, početak ranoproljetnog doba kada je kamenica najpunija i najukusnija. Proslava ovog dana u Stonu ponovo nas je podsjetila na ovaj nedovoljno iskorišteni kulinarski reusurs. U svijetu postoji više vrsta kamenica, a ova vrsta koja se uzgaja u Jadranu - europska plosnata kamenica, poznata je kao najcjenjenija delikatesa. Zaštitni je znak stonskog područja još od rimskog doba, a od listopada 2020. naziv “Malostonska kamenica” zaštićen je oznakom izvornosti na razini Europske unije, čime je i službeno postala 28. hrvatski proizvod zaštićenog naziva.

image

U blizini Stona nalazi se uvala Bistrina poznata po uzgoju vrhunskih skoljkaka
 

Josko Ponos/Cropix

Naglasci iz recenzije

Udžbenik “Dizajn i menadžment mrijestilišta školjkaša” zajednički je rad četvoro autora koji su uspješno opisali uzgojne postupke u proizvodnji mlađi školjkaša u mrijestilištu u kontroliranim uvjetima. Takav udžbenmik ne postoji na hrvatskom jeziku kao što ne postoji takav detaljan opis uzgoja mlađi europske plosnate kamenice uopće. Osim toga detaljan morfološki i anatomski opis plosnate kamenice nije dostupan našim studentima na hrvatskom jeziku kao ni opis njene fiziologije. Zato knjiga ima vrijednost u teoretskoj naobrazbi stuidenata biologije, zananostima o moru i biotehnologije kao i u praktičnoj upotrebi stećenih znanja (dr. Damir Kapetanović, Institut Ruđer Bošković)

Udžbenik daje detaljan prikaz anatomije i morfologije školjkaša na koji se logično veže tehnologija uzgoja njihove mlađi u kontroliranom prostoru mrijestilišta. Morfo-fiziološke značajke i razvojni ciklus školjkaša opisan je na 40 stranica vrlo jasno i koncizno te predstavlja korisno štivo za studente prirodnih znanosti, posebno biologije mora i akvakulture. U opisu dizajna, gradnje mrjestilišta i potrebne opreme za takav objekt dano je dovoljno podataka i objašnjenja koji mogu predstavljati potpuni vodič za izgradnju mrijestilišta školjkaša. Uzgojni postupci su opisani jasno i jednostavno i potkrepljeni teoratskim podacima (dr. Jakša Bolotin, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku)

Autori spomenutog udžbenika ističu kako je potražnja ove delikatese, koja je odavno trebala postati jedan od zaštitnih znakova naše kulinarske ponude, već je godinama veća od proizvodnje te su i raniji hrvatski strateški planovi za razvoj akvakulture uključivali mjere za povećanje njezine proizvodnje. Nažalost, za to usprkos dugogodišnjoj tradiciji, postoji nekoliko prepreka. Prva i najvažnija je nesigurna opskrba nasadnim materijalom za postojeće farme kamenica, a nove je bez toga teško i zamisliti. Osnova je svake uspješne biološke proizvodnje osiguranje dovoljne količine kvalitetne mlađi, koja se u hrvatskom uzgoju kamenice još uvijek zasniva na sakupljanju ličinaka i mlađi iz prirodne sredine. To uvelike spriječava strateški planirano povećanje proizvodnje, jer je ono ograničeno i nepredvidivo zbog nesigurne količine i kvalitete proizvoda, kao i nemogućnosti sigurnog snabdijevanja tržišta predvidivom količinom i jednakom kvalitetom tijekom cijele godine. Iako je ovaj problem posebno uočljiv u uzgoju kamenice, slična je situacija s nekoliko vrsta kućica, posebno s brbavicom, te s jakopskom kapicom. Sve je navedeno dovelo do potrebe za razvitkom tehnologije mrijesta i izgradnjom mrijestilišta, a upravo je malostonska kamenica bila poticaj i prva vrsta čija je tehnologija mriješćenja uspješno razrađena u MARIBIC-u na Bistrini u okviru projekata koje je financirao Hrvatski institut za tehnologiju još početkom ovog stoljeća. Međutim iako odavno postoji interes uzgajivača, komercijalno mrijestilište još uvijek ne postoji.

image

Slikoviti pejsaž Malostonskog zaljeva

Cropix

Mrijestilišta su objekti u kojima se obavlja mrijest, odnosno oplodnja jajnih stanica morskih životinja, uglavnom riba, školjkaša i rakova. Iako je mrijest osnovna proizvodna aktivnost svakog takvog objekta, u većini se mrijestllišta obavlja i inkubacija oplođenih jaja te daljnji uzgoj ličinaka do faze metamorfoze, kada mladi školjkaš ili riba dobiva oblik i prepoznatljivost odraslog organizma. Tako se prizvedena mlađ onda kao konačni proizvod iz mrijestilišta prodaje farmama kao nasadni materijal za daljnji uzgoj ili se njime, puštanjem u prirodni okoliš, pokušavaju obogatiti prirodne populacije.

Iz predgovora udžbeniku

Uzgoj konzumnih školjkaša na farmama bazira se na prirodnoj ishrani, odnosno filtraciji suspendiranih tvari iz ambijentalnog mora u prirodnom okolišu. To su rijetke uzgojene životinje čija kvaliteta, okus i imidž zdrave hrane ostaju nepromijenjeni uzgojnim postupkom. Uzgojena i divlja kamenica, brbavica ili dagnja jedu istu prirodnu hranu i žive u istom prirodnom okolišu. Izvor su kvalitetnih bjelančevina, nezasićenih masnih kiselina i minerala a konzumiraju se isključivo u svježe ili blago termički obrađene.

image

Uvala Bistrina je poznata po uzgoju vrhunskih skoljaka.
 

Josko Ponos/cropix
08. studeni 2024 21:40